04.07.2025 07:00
radnici
ZAGREB, 2. srpnja 2025. (Nezavisni hrvatski sindikati) - ETUC- Usred istrage o smrti još jedne čistačice tijekom toplinskog vala, sindikati ponovno pozivaju Europsku komisiju na donošenje direktive o maksimalnim radnim temperaturama.

51-godišnja žena srušila se u subotu kod kuće nakon što je završila smjenu čisteći ulicu u Barceloni. Ona je jedna od najmanje pet osoba koje su izgubile život nakon rada na visokim temperaturama u Španjolskoj ovog ljeta, a slične tragedije dogodile su se u Italiji, Francuskoj i Grčkoj tijekom posljednjih ljeta.

Najnoviji incident podsjeća na smrt čistačice ulica u Madridu tijekom toplinskog vala 2022. godine i ponovno pokazuje kako se smrti povezane s vrućinom mogu dogoditi čak i nakon izlaganja, što pojačava potrebu za jačom zaštitom i točnijim prikupljanjem podataka kako bi se izbjeglo nedovoljno prijavljivanje.

42% više smrtnih slučajeva

Prema podacima Međunarodne organizacije rada EU je od 2000. godine zabilježio porast smrtnih slučajeva na radu povezanih s vrućinom od 42%,– najbrži porast smrtnih slučajeva na radu povezanih s vrućinom u bilo kojem dijelu svijeta.

Kada temperature porastu iznad 30°C, rizik od nesreća na radu povećava se za 5-7%, a kada temperature pređu 38°C, nesreće su vjerojatnije za 10% do 15%, pokazuju istraživanja. Izloženost toplini također ima dugoročne zdravstvene rizike, povećavajući vjerojatnost kardiovaskularnih, respiratornih i drugih stanja poput kronične bolesti bubrega ili neplodnosti.

No, unatoč povećanom riziku, malo zemalja ima zakonodavstvo za zaštitu radnika tijekom toplinskih valova, a premalo ih uopće prikuplja podatke o smrtnim slučajevima ili ozljedama na radu povezanima s vrućinom.

Zato Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva Europsku komisiju na donošenje direktive koja osigurava:

• Obvezujuće maksimalne radne temperature, uzimajući u obzir radne uvjete specifične za sektor poput prirode i intenziteta rada, aktivnosti u zatvorenom i na otvorenom.

• Zahtjev poslodavcima da surađuju sa sindikatima kako bi osmislili i proveli sigurnije politike na radnom mjestu putem kolektivnih ugovora.

• Obvezne procjene rizika od topline od strane poslodavca, integrirajući napredne pokazatelje koji uzimaju u obzir npr. temperaturu, vlažnost i sjenu/izloženost sunčevoj svjetlosti te protok zraka.

• Obrazovanje i osposobljavanje poslodavaca, radnika i nadzornika o prepoznavanju simptoma toplinskog stresa i provođenju mjera prve pomoći.

• Pravo na ciljane i redovite liječničke preglede i praćenje zdravlja, koji su potrebni kako bi se spriječilo nedovoljno prijavljivanje toplinskog stresa povezanog s radom, UV zračenja i drugih bolesti.

Glavna tajnica ETUC-a, Esther Lynch, izjavila je:

„Još jedno ljeto donosi još jednu tragediju. Koliko radnika treba umrijeti tijekom toplinskih valova prije nego što vidimo uspostavljanje  određenih  zdravorazumskih pravila? Ovo je problem koji utječe na zemlje diljem Europe, zbog čega odgovornost za pronalaženje rješenja logično leži na Europskoj komisiji. Svima je jasno da u svakodnevnom životu vidimo mijenjanje klime i hitno nam je potrebno da naši zakoni prate promjene ako želimo izbjeći bezbrojne smrtne slučajeve koji se mogu izbjeći svakog ljeta.“

Konfederalni tajnik ETUC-a, Giulio Romani, izjavio je kako kao i svaki drugi rizik za zdravlje i sigurnost ljudi, rastuće temperature ne moraju biti smrtna presuda za radnike ako uvedemo razumne mjere za zaštitu ljudi, dodajući: „Na temelju snažne Direktive, poslodavci bi trebali surađivati sa sindikatima kako bi osigurali plan za sigurnost na radu tijekom toplinskih valova, bilo da se radi o dodatnim stankama  za vodu, zaštitnoj odjeći ili pristupu hladu.

Europska komisija izdala je smjernice poslodavcima kako bi im rekla da osiguraju te stvari, ali često su radnici koji su najviše izloženi riziku migranti ili sezonski radnici koji se suočavaju s nesigurnim uvjetima. Održavanje sigurnosti ljudi mora biti zakon, a ne samo savjet.“ KR

Izvor: https://www.etuc.org/en/pressrelease/new-heat-tragedies-calls-maximum-working-temperatures 

VažnoZAGREB, 4. srpnja 2025. (Hrvatska gospodarska komora) - Odredbama članka 5. stavka 8. Uredbe (EU) 2023/956 o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (u daljnjem tekstu: CBAM Uredba) i odredbama Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/486 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uvjeta i postupaka povezanih sa statusom ovlaštenog CBAM deklaranta, utvrđene su obveze registracije CBAM deklaranata, pravila za podnošenje zahtjeva te kriteriji i postupci za dodjelu takvog ovlaštenja.

ZAGREB, 7. srpnja 2025. (Hina) - Poduzetnici Primorsko-goranske županije u 2024. godini ostvarili su konsolidiranu neto dobit od 433,2 milijuna eura, što je pad od devet posto u odnosu na godinu prije, pokazala je analiza Financijske agencije. Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Primorsko-goranskoj županiji u 2024. godini sjedište je imalo 13.094 poduzetnika, kod kojih je bilo 72.766 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 3.318 ili za 4,8 posto.

ZAGREB, 7. srpnja 2025. (Hina) - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u ponedjeljak je inovativnim startupovima uručila ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za razvoj njihovih proizvoda i usluga, ukupne vrijednosti od gotovo tri milijuna eura, priopćili su iz te agencije.

ZAGREB, 4. srpnja 2025. (Hrvatska obrtnička komora) - Vlada Republike Hrvatske usvojila je Program Mali zajmovi za žene poduzetnice i poduzetnike obrtnike početnike, s ciljem jačanja konkurentnosti i olakšavanja pristupa financiranju onima kojima je to najpotrebnije. Poseban naglasak stavljen je na mlada poduzeća i obrte te poduzeća i obrte u vlasništvu žena, koja često imaju otežan pristup bankarskom tržištu.

ZAGREB, 4. srpnja 2025. (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) - Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) do 3. srpnja 2025. godine zaprimila je ukupno 635 zahtjeva za povrat poreza pri kupnji ili gradnji prve stambene nekretnine, nakon što su 5. lipnja 2025. godine otvorene prijave stupanjem na snagu Pravilnika o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine. Riječ je o trajnoj mjeri namijenjenoj mladim građanima i mladim obiteljima kojom se nastoji olakšati rješavanje stambenog pitanja.