Ukupno je za plasman korisnicima kredita na raspolaganju 172 milijuna eura - od čega 50% iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj i 50 % iz sredstava HBOR-a.
FI UDF namijenjen je subjektima javnog sektora: jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) tj. općinama, gradovima i županijama te trgovačkim društvima, ustanovama i agencijama ili drugim pravnim osobama u vlasništvu ili u većinskom vlasništvu JLP(R)S i/ili Republike Hrvatske za financiranje ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu obogaćenu društvenim i komercijalnim sadržajima.
Ključne značajke Urbanog razvojnog fonda
Financijski instrumenti s komponentom bespovratnih sredstava predstavljaju novi način korištenja sredstava fondova Europske unije u novom programskom razdoblju 2021-2027.
Novina za razdoblje 2021.-2027. odnosi se na mogućnost kombiniranja financijskih instrumenata s bespovratnim sredstvima u obliku otpisa dijela glavnice, čime se do polovice kredita može pretvoriti u bespovratna sredstva dodijeljena po znatno jednostavnijim pravilima za financijske instrumente.
Urbani razvojni fond predstavlja značajni novitet u odnosu na dosadašnje financijske instrumente koji su u programskom razdoblju 2014. -2020. bili na raspolaganju subjektima javnog sektora u okviru kojih su se odobravali povoljni dugoročni investicijski krediti sa niskim, subvencioniranim kamatnim stopama.
Glavno obilježje Urbanog razvojnog fonda je da po prvi puta kombinira kredit i bespovratna sredstva u okviru istog financijskog instrumenta te donosi mogućnost otpisa dijela glavnice kredita, odnosno pretvaranja dijela glavnice kredita u bespovratna sredstva u slučaju ostvarenja ciljanih indikatora, koji se odnose na održivost, estetiku i uključivost, i to do maksimalno 50% iznosa kredita. Isto tako, ovaj financijski instrument daje mogućnost da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima, a koji će ostvarenjem dostatnih prihoda od naplate usluga korištenja generirati prihode neophodne za povrat investicije.
U okviru ovog instrumenta subjektima javnog sektora će se dodjeljivati krediti do 10 milijuna eura uz povoljnu kamatnu stopu, budući da je na dio kredita iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj kamatna stopa 0%. Također, jedna od dodanih vrijednosti ovih kredita čini i oslobođenje od plaćanja naknada za obradu zahtjeva za kredit.
Novo programsko razdoblje, novi financijski instrumenti
Financijski instrumenti pokazali su se kao učinkovit način primjene financijskih resursa dostupnih Republici Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru programskog razdoblja 2014-2020. HBOR je u prethodnom EU programskom razdoblju uspješno realizirao pet financijskih instrumenata ukupne alokacije od 323 milijuna eura i podržao preko 530 projekata.
S ciljem nastavka provedbe financijskih instrumenata u novom programskom razdoblju, HBOR i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije potpisali su Sporazum o financiranju za provedbu financijskog instrumenta „Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika“, vrijednog 250 milijuna eura, koji će omogućiti poduzetnicima iz područja proizvodne industrije te komercijalnog i uslužnog sektora pristup kreditima uz povoljne kamatne stope te mogućnost djelomičnog otpisa glavnice kredita. Ovaj financijski instrument će se provoditi putem poslovnih banaka koje će kroz postupak javne nabave odabrati HBOR, a početak provedbe planiran je za prvu polovicu 2025. godine.
Dodatno, HBOR-u je u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. povjereno na upravljanje 133,2 milijuna eura za financijske instrumente namijenjene ulaganjima u održivi turizam i modernizaciju proizvodnje čija se provedba očekuje u drugoj polovici 2024. godine.
Financijski instrumenti su se pokazali kao resursno učinkovit način korištenja EU sredstava te se očekuje da će financijski instrumenti imati još značajniju ulogu u budućnosti jer mogu ostvariti najveću moguću djelotvornost i učinkovitost raspoloživog proračuna EU-a.
Cjeloviti program kreditiranja Urbani razvojni fond pogledajte ovdje.
ZAGREB, 10. siječnja 2025. (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) - Od ponedjeljka, 13. siječnja 2025., Državne nekretnine omogućuju preglede poslovnih prostora koje daju u zakup po natječaju 10/24. Pregledi su organizirani u 13 gradova u polusatnim terminima objavljenima u javnom pozivu, a natječaj je otvoren do podneva 24. siječnja 2025.
ZAGREB, 13. siječnja 2025. (Hrvatska gospodarska komora) - Na temelju Odluke KLASA: 740-02/24-01/1166, URBROJ: 531-05-4-25-2 od 7. siječnja 2025. godine Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavljuje Javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju pokretnina. Riječ je o plemenitim metalima, zlatni i srebrni nakit, dukate i poluge.
ZAGREB, 12. siječnja 2025. (Grad Zagreb) - Građani su odabrali kvartovske projekte za realizaciju u četiri gradske četvrti: Peščenica-Žitnjak, Trešnjevka-jug, Podsused-Vrapče i Trnje. Time je završen pilot projekt participativnog budžetiranja u Gradu Zagrebu u 2024. godini.
ZAGREB, 9. siječnja 2025. (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) - Povrat 50 % PDV-a na kupljenu nekretninu u novogradnji jedna je od mjera za omogućavanje priuštivog stanovanja mladima, istaknuo je nakon današnje sjednice Vlade potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić govoreći o novostima u stambenoj politici koje će uslijediti temeljem Nacionalnog plana stambene politike, upućenog u javno savjetovanje na kraju prošle godine.
ZAGREB, 9. siječnja 2025. (Porezna uprava Republike Hrvatske) - PD PO obrasci za 2024. godinu se i dalje predaju u papirnatom obliku obzirom da je u tijeku izrada funkcionalnosti za predaju putem ePorezne.