Poslodavci podsjećaju da su u 2022. godini bruto plaće nominalno porasle za 8,3 posto, a realno pale za 2,3 posto, dok su neto plaće nominalno porasle 7,4 posto, a realno pale za 3,1 posto. Isto tako, kažu da nedavno objavljeni podaci o kretanju ukupnih primanja zaposlenih u EU-u daju nešto povoljniju sliku u odnosu na užu definiciju plaća, a u međunarodnoj usporedbi stavljaju Hrvatsku u povoljniji kontekst. Naime, rast ukupnih primanja u Hrvatskoj u 2022. godini od 9,8 posto premašio je prosjek članica EU-a od 7,2 posto, a realni pad primanja od 0,9 posto blaži je u odnosu na prosjek EU-a od dva posto. Zadnjih pet godina ukupna primanja u Hrvatskoj prosječno su rasla 4,4 posto godišnje (1,2 posto realno), ponovo iznad prosjeka EU-a od tri posto godišnje (a realno 0,2 posto manje) dok hrvatski jedinični trošak rada raste tri puta sporije u odnosu na prosjek EU (+4,3 prema +12,5 posto).

Doprinos porezno oslobođenih isplata

HUP smatra da relativno bržem rastu ukupnih primanja zaposlenih u Hrvatskoj zasigurno doprinose brojni modaliteti porezno oslobođenih isplata poslodavaca radnicima, a dobar dio njih njih sadržan je u snažnim kratkoročnim mjerama Vlade za zaštitu stanovništva i gospodarstva od posljedica energetske krize. "U svakom slučaju", smatraju poslodavci, "niže efektivne stope poreza na dohodak potakle su dodatno nagrađivanje radnika", što "upućuje da bi daljnje porezno rasterećenje dohotka u sklopu cjelovite porezne reforme otvorilo prostor za brži rast plaća". Naime, potrebno je rasteretiti ukupan trošak rada kako bi neto plaće u oba porezna razreda (20 i 30 posto) bile konkurentnije neto plaćama u inozemstvu, smatraju u HUP-u, čime bismo ne samo zadržali postojeće radnike i privlačili strane, nego i osigurali održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava. U ovoj godini HUP očekuje rast plaća odnosno ukupnih primanja zaposlenih od oko sedam posto, malo iznad stope inflacije (6,5 posto). Pored opće potrebe zadržavanja kvalitetnih zaposlenika u okruženju manjka radne snage, među razloge relativno visoke stope rasta primanja HUP ubraja i brži rast plaća reguliranih kolektivnim ugovorima, znatno povećanje minimalne plaće (+12,2 posto u Hrvatskoj, a 10,8 posto u EU-u) te daljnje povećanje porezno izuzetih primitaka. Hrvatska prema nesrazmjernom rastu minimalne plaće u odnosu na nominalni rast BDP-a gotovo prednjači na razini EU što je neodrživo, upozoravaju poslodavci, poentirajući da tim više jača potreba šireg poreznog rasterećenja plaća.