
Naknade štete odnosno naknade za raskid ugovora često otvaraju pitanje treba li na njih obračunati PDV. Odgovor ovisi o gospodarskoj svrsi isplate i njezinoj povezanosti s isporukom dobra ili usluge, a ne samo o nazivu koji su ugovorne strane odabrale. Posebnu pozornost zahtijevaju naknade za prijevremeni raskid ugovora, koje mogu podlijegati porezu na dodanu vrijednost i kada ugovor nije u cijelosti izvršen. U nastavku donosimo više informacija.
Naziv poslovnog događaja „odšteta” ili „ugovorna kazna” sam po sebi ne određuje porezni tretman. Za potrebe oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) presudno je postoji li isporuka za koju se plaća naknada. Ako isplata samo nadoknađuje štetu, bez protučinidbe, nema oporezive transakcije (nije predmet oporezivanja).
Za procjenu radili li se o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće je jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: Pravilnik). Polazište je odredba o predmetu oporezivanja sukladno članku 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a članak 8. Pravilnika naglašava gospodarsku bit transakcije.
Prema članku 25. Pravilnika, odšteta zbog raskida ne oporezuje se ako platitelj nije stekao dobra ni koristio usluge; djelomično izvršena isporuka oporezuje se u izvršenom dijelu. Tu odredbu valja tumačiti uz praksu Suda EU-a, a ne kao opće isključenje svake naknade za neizvršeni dio ugovora.
Nadalje, Porezna uprava u mišljenju KLASA: 410-19/26-02/160, URBROJ: 513-07-21-01-26-2, od 24. lipnja 2026. razmatra naknade zbog gubitka, oštećenja ili manjka paketa. U opisanim okolnostima dostavitelj isplatom ne stječe dobra niti prima uslugu, pa naknada nije predmet PDV-a. Jednako vrijedi za opisane regresne naknade od odgovornoga podizvođača. Zaključak je vezan uz činjenicu da roba ne prelazi u vlasništvo ili posjed isplatitelja naknade.
U mišljenju Porezne uprave, KLASA: 410-19/26-02/142, URBROJ: 513-07-21-01-26-2, od 8. lipnja 2026. isti je kriterij primijenjen na naknadu koju operator distribucijskog sustava plina plaća opskrbljivaču jer nije pravodobno obustavio isporuku. Operator zauzvrat ne prima uslugu. Porezna uprava u oba mišljenja izričito navodi da nije riječ o odšteti u smislu članka 25. Pravilnika. Neoporezivanje proizlazi iz toga da naknada nije predmet oporezivanja PDV-om.
Drugu stranu razgraničenja pokazuje presuda Suda EU-a C-622/23. Naručitelj je raskinuo ugovor o radovima koje je izvođač već započeo i bio spreman dovršiti, zbog razloga koji se ne mogu pripisati izvođaču. Sud je utvrdio da naknada predstavlja naknadom za isporuku usluga i podliježe PDV-u. Sama okolnost da radovi nisu dovršeni ne pretvara tu naknadu u neoporezivu odštetu.
U domaćoj sudskoj praksi Županijski sud u Šibeniku, Gž-591/2023-4 od 21. siječnja 2025., prihvatio je obračun PDV-a na naknadu za prijevremeni raskid telekomunikacijskog ugovora. Sud je uzeo u obzir da su uređaji isporučeni te da ugovoreni iznos odgovara naknadi koju bi pružatelj primio da nije došlo do raskida. Odluka potvrđuje važnost stvarnog sadržaja ugovornog odnosa, ali ne znači da je svaka „ugovorna kazna“ oporeziva.
Pri ugovaranju i isplati zato treba utvrditi što platitelj dobiva te nadoknađuje li štetu ili osigurava ugovorenu naknadu za isporuku. Ugovor, obračun i dokumentacija o štetnom događaju trebaju potkrijepiti taj zaključak. Novija praksa pokazuje da naziv isplate ne može zamijeniti analizu njezine gospodarske svrhe.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
Od 1. siječnja 2027. izdavanje i fiskalizacija eRačuna postaju obveza i za porezne obveznike koji nisu u sustavu PDV-a, što je Porezna uprava u svojoj recentnoj objavi nazvala drugom fazom Fiskalizacije 2.0. U obavijesti od 10. studenoga 2026. Porezna uprava navodi da je od početka primjene razmijenjeno više od 110 milijuna eRačuna, uz uspješnost razmjene od 99,9 %, te da u sustavu sudjeluje više od 330 tisuća poduzetnika. Za obveznike koji su u sustav ušli 1. siječnja 2026. završava razdoblje šire primjene načela oportuniteta, a za novu skupinu obveznika ono se nastavlja. U nastavku donosimo sažeti pregled informacija
Od 1. siječnja 2027. porezni obveznici koji na eRačunima iskazuju KPD oznake moraju primjenjivati izmijenjeni šifrarnik. Promjene proizlaze iz Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o klasifikaciji proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske 2025. – KPD 2025. (NN 119/26), kojom se mijenja postojeća klasifikacija iz NN 151/24, a Porezna uprava na tu je obvezu upozorila i u obavijesti od 29. listopada 2026. Za pripremu je potrebno provjeriti i brojčanu oznaku i pripadajući naziv proizvoda ili usluge. Naime, članak 42. stavak 2. Zakona o fiskalizaciji (NN 89/25) obvezuje izdavatelja eRačuna odnosno obveznika primjene, da podataka o stavci robe ili usluge u eRačunu poveže s ispravnom oznakom iz KPD-a i iskaže je šesteroznamenkastom brojčanom oznakom. Zato je važno pratiti i naknadne promjene klasifikacije.
Prijava prometa nekretnina Poreznoj upravi u pravilu se obavlja dostavom isprava putem javnih bilježnika, sudova i drugih javnopravnih tijela. Iznimno, prijavu mora podnijeti sam stjecatelj ili isporučitelj nekretnine, uz poštovanje propisanih rokova i pravila o nadležnosti. U nastavku donosimo više pojedinosti.
Stupanje na snagu novih pravila o isticanju dodatne, odnosno „sidrene” cijene i objavi digitalnih cjenika odgođeno je s 1. listopada na 17. studenoga 2026. Odgoda obuhvaća obje obveze, što znači da se, prema slovu propisa, nije odustalo od primjene, već iste samo odgodilo. U nastavku donosimo više informacija.
Svaki isplatitelj primitaka dužan je redovito dostavljati Obrazac JOPPD s točno iskazanim podacima o izvršenim isplatama. Kako porezni obveznik ne bi doveden u nepovoljniji položaj ili ostvario neko pravo koje mu ne pripada vrlo je važna točnost iskazanih podataka: obuhvat primitka, vrstu primitka, obračun i iznose javnih davanja ili status u obveznom osiguranju osobe. Stoga je potrebno nakon što se greška utvrdi, ispraviti grešku u obrascu te ga nadopuniti s ispravnim podacima. Kako treba postupiti, pročitajte u nastavku.