Stoga se postavlja pitanje što se podrazumijeva pod pojmom digitalna transformacija poslovanja? Možemo reći da je digitalna transformacija poslovanja temeljita promjena u organizaciji i načinu tradicionalnog poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija i primjenom novih poslovnih modela, s ciljem poboljšanja performansi organizacije i brže prilagodbe u okruženju koje se stalno i brzo mijenja.

No, sam proces digitalne transformacije poslovanja nije nimalo lagan zadatak, te ovisi o brojnim faktorima, s tim da će se uloženi trud, vrijeme i energija u implementaciju tog procesa zasigurno isplatiti. Kao najčešće barijere koje mogu imati utjecaj na realizaciju digitalne transformacije možemo istaknuti: financijske troškove (edukacije, angažman stručnjaka, uvođenje novih digitalnih alata), naglasak na postojećim prioritetima poslovanja, (ne uvođenje novih strateških modela), ljudski resursi, nedostatak potrebnog vremena za provedbu procesa, nezainteresiranost vodećeg menadžmenta za novim poslovnim promjenama…

Moć digitalnog preobražava pet ključnih strateških područja koje su okvir digitalne transformacije za svaku tvrtku: kupci, konkurentnost, podaci, inovacije i vrijednost.

Sve veća uporaba digitalnih alata i preferencije kupaca utječu na to da tvrtke moraju redefinirati tradicionalne marketinške kanale, te ih prilagoditi novim digitalnim trendovima prodaje (npr. online kupovina, različite platforme…). Tvrtke kupce više ne mogu promatrati samo s prizme prodajnog objekta, nego trebaju imati na dobro umrežen i dinamičan kupac može biti odličan promotor brenda, partner u inovacijama...

Digitalne tehnologije omogućavaju različit pristup inovacijama, koji se zasniva na konstantnom učenju kroz brzo eksperimentiranje. Upravo digitalne tehnologije omogućavaju lakše i brže testiranje ideje, te tako tvrtke mogu dobiti povratne informacije sa tržišta od samog početka inovativnog procesa, tijekom tog procesa, pa čak i nakon njegova završetka.

Za svaku tvrtku korisnici njihovih proizvoda i usluga su u primarnom fokusu, te je stoga izuzetno značajna vrijednost koju tvrtka pruža svojim korisnicima. No, u novom digitalnom dobu tvrtke se ne mogu više oslanjati na nepromjenjivu vrijednost uzimajući u obzir sve agresivniju konkurenciju koja sve više utječe na promjene u poslovnom okruženju. Stoga se na promjenu poslovnog okruženja može adekvatno odgovoriti provođenjem konstantnih evaluacija. Svaku tehnologiju pa tako i digitalnu treba promatrati na način da se unaprijede i prošire vrijednosti za korisnika. Naime, ne treba se čekati na prilagođavanje kada promjena dovede u pitanje čak i sam opstanak tvrtke, nego se tvrtke trebaju usmjeravati na korištenje novih mogućnosti, te pravovremeno prilagođavati kako bi se izbjegle promjene koje sa sobom uvijek donose određene posljedice.

Zanimljivo je istaknuti podatak da je od 27 država članica EU-a Republika Hrvatska na 19. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. godinu. U pogledu integracije digitalne tehnologije Republika Hrvatska je na 13. mjestu među državama članicama EU-a. 62 % hrvatskih malih i srednjih poduzeća ima barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, što je neznatno iznad prosjeka EU-a od 60 %. Navedeni podaci su sadržani u godišnjem izvješću Europske komisije o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. godinu.

No, prema navedenom izvješću za 2022. godinu, Republika Hrvatska se nalazi na 21. mjestu, što je blaži pad u odnosu na prethodnu 2021. godinu. Iz toga se može zaključiti da Republika Hrvatska treba još puno toga poduzeti kako bi stupanj digitalizacije podigla na zadovoljavajuću razinu naspram ostalih država članica Europske Unije, a jedan od koraka je svakako stvaranje određenih preduvjeta za većom primjenom digitalizacije, kao i educiranjem poslovnih subjekata o značaju i prednostima digitalizacije u poslovnim procesima. Neophodno je i efikasnije iskoristiti raspoloživa financijska sredstva Europske unije za ulaganje u području digitalizacije, te ubrzanje digitalne transformacije društva.

Prednosti digitalizacije

Prednosti koje donosi digitalno poslovanje za opstojnost i budući razvoj tvrtke su višestruke, te ćemo izdvojiti nekoliko najznačajnijih:

• veća efikasnost
• povećanje prometa
• smanjenje operativnih troškova
• stvaranje novih komunikacijskih kanala
• poboljšanje proizvoda i usluga
• poticanje inovacija
• povećanje konkurentnosti
• kvalitetniji odnos s korisnicima

U ubrzanom globaliziranom svijetu, proces digitalizacije zasigurno neće stati, nego će se uz sve komparativne prednosti i dalje razvijati, te donositi brojna inovativna rješenja. Stoga možemo reći da taj proces neće zaobići niti jednu tvrtku, poslovnu organizaciju, te da je na svakoj tvrtki kako će iskoristiti prednosti digitalizacije za svoje poslovanje, odnosno kako će na adekvatan način provesti uspješnu digitalnu transformaciju poslovanja. Informacije su postale dragocjen alat u današnjem svijetu digitalizacije. Ako se dostupne informacije i podaci na odgovarajući način analiziraju i koriste mogu imati značajan utjecaj na strateške promjene u poslovanju. Naravno, uloga i odgovornost menadžmenta je u tom pogledu od velike važnosti.

Vaučeri za digitalizaciju u 2023. godini

Uzimajući u obzir značaj digitalizacije za uspješnost poslovanja, nadležno Ministarstvo za gospodarstvo i održivi razvoj objavilo je Javni poziv za upis pružatelja usluga u Katalog pružatelja usluga u okviru Poziva „Vaučeri za digitalizaciju“, a o čemu će biti više riječi u nastavku teksta.

Kako bi odgovorila na izazove krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 Europska unija je 2020. godine uspostavila Mehanizam za oporavak i otpornost kao dio instrumenta EU sljedeće generacije čiji je glavni cilj ublažiti, putem izravne potpore državama članicama, gospodarske i socijalne posljedice pandemije, te učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđena je objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga ,,Vaučeri za digitalizaciju" kojim će se poticat ulaganja MSP­ova usmjerena na provedbu digitalizacije i digitalne transformacije poslovanja kroz osposobljavanje i usluge za poboljšanje digitalnih vještina (među ostalim onih povezanih s tehnologijama u oblaku), prilagodbu poslovnih modela digitalnoj transformaciji, digitalni marketing, kiberotpornost i primjenu složenih digitalnih rješenja.

Naime, kao preduvjet za korištenje potpore iz Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice izradile su, u suradnji s Europskom komisijom, nacionalne planove koji predstavljaju temelj za korištenje sredstava iz navedenog Mehanizma, a time i glavni strateški dokument za planiranje i provedbu reformi, ulaganja i projektnih inicijativa država članica usmjerenih na gospodarski oporavak, održivi razvoj, te zelenu i digitalnu tranziciju. U planu za oporavak i otpornost daje se pregled reformi i povezanih ulaganja koje će države članice provesti u sljedećim godinama u skladu s propisanim ciljevima Mehanizma za oporavak i otpornost.

Shodno tome, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti na 55. sjednici (29.4.2021.), te ga 14. svibnja 2021. godine dostavila na ocjenu Europskoj komisiji. Sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, Europska komisija je 8. srpnja 2021. godine potvrdila Prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske, a Vijeće je Provedbenu odluku usvojilo 28. srpnja 2021. godine. Operativni sporazum za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti između Europske komisije i Republike Hrvatske potpisan je 9. veljače 2022. godine.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je tijelo nadležno za podkomponentu Cl. l. Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo s ciljem jačanja otpornosti, te zelene i digitalne tranzicije gospodarstva. U okviru toga definirana je podkomponenta Cl.1.2. Poticanje inovacija i digitalizacija gospodarstva u sklopu koje je predviđena investicijska mjera Cl.1.2. R3-I2 ,,Vaučeri za digitalizaciju".

Mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) koja se prijavljuju na Poziv ,,Vaučeri za digitalizaciju" moraju izabrati pružatelja usluge iz Kataloga pružatelja usluga koji će biti objavljen na web stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ili drugoj odgovarajućoj platformi.

Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Katalogom pružatelja usluga (u nastavku teksta: Katalog) želi poduzetnicima koji će se prijaviti na Poziv ,,Vaučeri za digitalizaciju" olakšati pristup prihvatljivim pružateljima usluga, te ujedno tako olakšati i ubrzati postupak dodjele vaučera.

Pozivom ,,Vaučeri za digitalizaciju" sufinancirat će se sljedeći vaučeri:

• Vaučer za poboljšanje digitalnih vještina
• Vaučer za strategiju digitalne transformacije
• Vaučer za digitalni marketing
  • Vaučer za dijagnostiku kibernetičke otpornosti (cybersecurity)
    • Vaučer za složena digitalna rješenja

Vaučer za poboljšanje digitalnih vještina

Pružatelj usluge treba imati iskustvo u pružanju usluga neformalnog učenja (usavršavanja i/ili osposobljavanja) usmjerene na razvoj digitalnih vještina koji će osposobiti zaposlenike malih i srednjih poduzeća za provođenje digitalizacije, odnosno za korištenje digitalnih alata u područjima:

• digitalnog marketinga i komunikacija (npr. e-trgovina i m-trgovina, internetsko oglašavanje, administriranje internetske stranice),
  • analize podataka i upravljanja podacima,
  • korištenja aplikacija,
    • poslovanja u oblaku i sl.

Vaučer za izradu strategije digitalne transformacije

Pružatelj usluge treba imati iskustvo u izradi strategija digitalne transformacije poduzeća, uključujući definiranje ciljeva digitalne transformacije i kreiranje mjera za ostvarenje zadanih ciljeva, analizu postojećeg stanja i okruženja, ispitivanje potencijala za optimizaciju poslovanja kroz digitalizaciju, optimizaciju procesa i organizacije, kao i metodologiju praćenja provedbe (s ključnim pokazateljima - KPI) i akcijski plan za implementaciju digitalne strategije.

Vaučer za digitalni marketing

Pružatelj usluge treba imati iskustvo u području izrade alata digitalnog marketinga, redizajna i dogradnje novim funkcionalnostima, kao i u otvaranju novih i unaprjeđenju postojećih kanala komunikacije. Iskustva u području digitalnog marketinga uključuju:

• izradu internetskih stranica poduzeća,
• izradu landing stranice (pod-stranice mrežnih stranica prijavitelja),
• izrada mobilne aplikacije,
• izradu web aplikacije u svrhu unapređenja poslovanja,
• izradu web stranice za e-trgovinu i
• upravljanje društvenim mrežama.

Vaučer za dijagnostiku kibernetičke otpornosti (cybersecurity)

Pružatelj usluge treba imati iskustvo u području provedbe dijagnostike kibernetičke sigurnosti koja obuhvaća:

• provedbu sigurnosnih provjera sustava/provjera propusnosti podataka,
• provedbu penetracijskih ispitivanja uz izradu pripadajućih izvješća,
• provedbu sigurnosnog testiranja i detekcije kibernetičkih prijetnji informacijskim sustavima
• analizu prikupljenih podataka, definiranje dodatnih poboljšanja sustava, izradu preporuka, te generiranje izvještaja za potrebe regulatora.

Treba naglasiti da prilikom pružanje usluge iz područja dijagnostike kibernetičke sigurnosti, pružatelj usluge mora isporučiti sve navedene usluge.

Vaučer za složena digitalna rješenja

Pružatelj usluge treba imati iskustvo u uvođenju složenih digitalnih rješenja namijenjenih npr. razvoju digitalnih poslovnih modela, kao sto su rješenja za industriju 4.0, razvoj mrežnih sustava i procesa, Interneta stvari, pametnih usluga, automatizacije, digitalnih rješenja za produktivnost i rješenja za upravljanje odnosima s klijentima, i dr.

Prihvatljivi pružatelji usluga moraju ispunjavati sljedeće kriterije za upis u Katalog:

1. pružatelj usluga je pravna ili fizička osoba koja ima najmanje jednog (1) zaposlenog na puno radno vrijeme (temeljem sati rada) na dan podnošenja zahtjeva za upis u Katalog, registriranaje najmanje dvanaest (12) mjeseci prije podnošenja prijave za upis u Katalog (prema zakonodavstvu RH ili zakonodavstvu druge države);

dokazuje se: uvidom u sudski ili obrtni registar ili izvodom iz drugog odgovarajućeg registradržave sjedišta prijavitelja ili važećim jednakovrijednim dokumentom koji je izdalo nadležno tijelo u državi sjedišta prijavitelja, te uvidom u Obrazac GFI-POD, REGOS, ili važećim jednakovrijednim dokumentom koji je izdalo nadležno tijelo u državi sjedišta prijavitelja 

1. pružatelj usluga je pravna ili fizička osoba registrirana za pružanje usluge koja je predmet vaučera, sukladno NKD-u 2007 u području (odnosno odjeljku/skupini), kako slijedi:

• J 62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima;
  • J 63.1 Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima; internetski portali,
  • M 70.2 Savjetovanje u vezi s upravljanjem;
  • M 73.2 Istraživanje tržišta i ispitivanje javnoga mnijenja;
  • P 85 Obrazovanje (vezano za Vaučer za poboljšanje digitalnih vještina); dokazuje se: uvidom u sudski ili obrtni registar ili Izvod iz drugog odgovarajućeg registra države sjedišta prijavitelja ili važećim jednakovrijednim dokumentom koji je izdalo nadležno tijelo u državi sjedišta prijavitelja,

1. pružatelj usluga ima najmanje tri (3) reference za usporedivu izvršenu uslugu (uslugu iste ili slične složenosti kao usluga koja je predmet vaučera) pruženu različitim klijentima tijekom najviše dvanaest (12) mjeseci prije podnošenja prijave za upis u Katalog, čime se dokazuje da pružatelj usluga ima potrebno iskustvo, stručna znanja i sposobnosti za pružanje usluge koja je predmet vaučera;

dokazuje se: dostavljene reference

1. pružatelj usluga posjeduje autorska prava/licence za sve aplikacije/softver koji koristi u okviru usluge koju pruža temeljem traženog vaučera (kriterij se koristi gdje je primjenjivo);

dokazuje se: Izjavom

1. pružatelj usluge ima najmanje jednog (1) zaposlenog stručnjakana puno radno vrijeme (temeljem sati rada) na dan podnošenja zahtjeva za upis u Katalog, s iskustvom potrebnim za određeni vaučer. Zaposleni stručnjak mora imati:

a) najmanje 3 godine djelovanja u navedenom području ili

b) iskustvo s najmanje 5 usporedivih projekata.

Sve navedeno mora biti provjerljivo, što znači da pružatelj usluge dostavlja životopis stručnjaka, te navodi i kontakt podatke osobe ili organizacije gdje su reference provjerljive;

dokazuje se: životopis stručnjaka u EUROPASS formatu s navedenim referencama i kontaktima za provjeru istih, lzjavom

Treba naglasiti da se nositelj djelatnosti u obrtu računa kao zaposlena osoba ako je to njegova jedina osnova za osiguranje.

1. pružatelj usluge obvezuje se da će u slučaju gubitka zaposlenog stručnjaka istoga zamijeniti u roku od 30 dana jednakovrijednim stručnjakom i o tome obavijestiti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, s dostavljenim životopisom novog stručnjaka, u protivnom pružatelj usluge se briše iz Kataloga;

dokazuje se: Izjavom

1. pružatelj usluge je izvršio isplate plaća zaposlenicima, plaćanje doprinosa za financiranje obveznih osiguranja (osobito zdravstveno i mirovinsko) ili plaćanje poreza u skladu s propisima Republike Hrvatske;

dokazuje se: Potvrdom Porezne uprave da je prijavitelj ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ne stariju od 30 (trideset) dana prije datuma predaje prijave na javni poziv, lzjavom.

1. pružatelj usluge ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje (osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta) nije pravomoćno osuđena za sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, terorizam ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, pranje novca ili financiranje terorizma, dječji rad ili druge oblike trgovanja ljudima, korupciju ili prijevaru;

dokazuje se: lzjavom

1. nad pružateljem usluge nije otvoren stečajni postupak, nije nesposoban za plaćanje ili prezadužen, ili u postupku likvidacije, njegovom imovinom ne upravlja stečajni upravitelj ili sud, nije u nagodbi s vjerovnicima, nije obustavio poslovne aktivnosti niti je u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka prema nacionalnim zakonima i propisima, niti se ne nalazi u postupku koji su, prema propisima države njegova sjedišta ili nastana kojima se regulira pitanje insolvencijskog prava, slični svim prethodno navedenim postupcima.

dokazuje se: lzjavom

Prijava

Zainteresirani pružatelji usluga trebaju ispuniti Prijavni obrazac,te dostaviti prateću dokumentaciju:

• Reference
• Izjavu
• Životopis stručnjaka
  • Izvod iz odgovarajućeg registra države sjedišta prijavitelja ili važeći jednakovrijedni dokument koji je izdalo nadležno tijelo u državi sjedišta prijavitelja (ako je primjenjivo)
    • Obrazac GFI-POD, REGOS, ili važeći jednakovrijedni dokument koji je izdalo nadležno tijelo u državi sjedišta prijavitelja
    • Potvrdu Porezne uprave da je pružatelj usluga ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ne stariju od 30 (trideset) dana prije datuma predaje prijave na javni poziv