Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.
Naime, upravo poslovni subjekti koji su brzo i efikasno zamijenili tradicionalan način poslovanja s novim modelom poslovanja, odnosno digitalnim poslovanjem su ostvarili konkurentsku prednost i tako zadržali snažnu poziciju na tržištu. Naravno, pojedini poslovni subjekti su i prije aktualne krize prepoznali pozitivne beneficije digitalnog načina poslovanja.
Stoga se postavlja pitanje što se podrazumijeva pod pojmom digitalna transformacija poslovanja? Možemo reći da je digitalna transformacija poslovanja temeljita promjena u organizaciji i načinu tradicionalnog poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija i primjenom novih poslovnih modela, s ciljem poboljšanja performansi organizacije i brže prilagodbe u okruženju koje se stalno i brzo mijenja.
No, sam proces digitalne transformacije poslovanja nije nimalo lagan zadatak, te ovisi o brojnim faktorima, s tim da će se uloženi trud, vrijeme i energija u implementaciju tog procesa zasigurno isplatiti. Kao najčešće barijere koje mogu imati utjecaj na realizaciju digitalne transformacije možemo istaknuti: financijske troškove (edukacije, angažman stručnjaka, uvođenje novih digitalnih alata), naglasak na postojećim prioritetima poslovanja, (ne uvođenje novih strateških modela), ljudski resursi, nedostatak potrebnog vremena za provedbu procesa, nezainteresiranost vodećeg menadžmenta za novim poslovnim promjenama…
Moć digitalnog preobražava pet ključnih strateških područja koje su okvir digitalne transformacije za svaku tvrtku: kupci, konkurentnost, podaci, inovacije i vrijednost.
Sve veća uporaba digitalnih alata i preferencije kupaca utječu na to da tvrtke moraju redefinirati tradicionalne marketinške kanale, te ih prilagoditi novim digitalnim trendovima prodaje (npr. online kupovina, različite platforme…). Tvrtke kupce više ne mogu promatrati samo s prizme prodajnog objekta, nego trebaju imati na dobro umrežen i dinamičan kupac može biti odličan promotor brenda, partner u inovacijama...
Digitalne tehnologije omogućavaju različit pristup inovacijama, koji se zasniva na konstantnom učenju kroz brzo eksperimentiranje. Upravo digitalne tehnologije omogućavaju lakše i brže testiranje ideje, te tako tvrtke mogu dobiti povratne informacije sa tržišta od samog početka inovativnog procesa, tijekom tog procesa, pa čak i nakon njegova završetka.
Za svaku tvrtku korisnici njihovih proizvoda i usluga su u primarnom fokusu, te je stoga izuzetno značajna vrijednost koju tvrtka pruža svojim korisnicima. No, u novom digitalnom dobu tvrtke se ne mogu više oslanjati na nepromjenjivu vrijednost uzimajući u obzir sve agresivniju konkurenciju koja sve više utječe na promjene u poslovnom okruženju. Stoga se na promjenu poslovnog okruženja može adekvatno odgovoriti provođenjem konstantnih evaluacija. Svaku tehnologiju pa tako i digitalnu treba promatrati na način da se unaprijede i prošire vrijednosti za korisnika. Naime, ne treba se čekati na prilagođavanje kada promjena dovede u pitanje čak i sam opstanak tvrtke, nego se tvrtke trebaju usmjeravati na korištenje novih mogućnosti, te pravovremeno prilagođavati kako bi se izbjegle promjene koje sa sobom uvijek donose određene posljedice.
Zanimljivo je istaknuti podatak da je od 27 država članica EU-a Republika Hrvatska na 19. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. godinu. U pogledu integracije digitalne tehnologije Republika Hrvatska je na 13. mjestu među državama članicama EU-a. 62 % hrvatskih malih i srednjih poduzeća ima barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, što je neznatno iznad prosjeka EU-a od 60 %. Navedeni podaci su sadržani u godišnjem izvješću Europske komisije o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. godinu.
No, prema navedenom izvješću za 2022. godinu, Republika Hrvatska se nalazi na 21. mjestu, što je blaži pad u odnosu na prethodnu 2021. godinu. Iz toga se može zaključiti da Republika Hrvatska treba još puno toga poduzeti kako bi stupanj digitalizacije podigla na zadovoljavajuću razinu naspram ostalih država članica Europske Unije, a jedan od koraka je svakako stvaranje određenih preduvjeta za većom primjenom digitalizacije, kao i educiranjem poslovnih subjekata o značaju i prednostima digitalizacije u poslovnim procesima. Neophodno je i efikasnije iskoristiti raspoloživa financijska sredstva Europske unije za ulaganje u području digitalizacije, te ubrzanje digitalne transformacije društva.
Prednosti digitalizacije
Prednosti koje donosi digitalno poslovanje za opstojnost i budući razvoj tvrtke su višestruke, te ćemo izdvojiti nekoliko najznačajnijih:
U ubrzanom globaliziranom svijetu, proces digitalizacije zasigurno neće stati, nego će se uz sve komparativne prednosti i dalje razvijati, te donositi brojna inovativna rješenja. Stoga možemo reći da taj proces neće zaobići niti jednu tvrtku, poslovnu organizaciju, te da je na svakoj tvrtki kako će iskoristiti prednosti digitalizacije za svoje poslovanje, odnosno kako će na adekvatan način provesti uspješnu digitalnu transformaciju poslovanja. Informacije su postale dragocjen alat u današnjem svijetu digitalizacije. Ako se dostupne informacije i podaci na odgovarajući način analiziraju i koriste mogu imati značajan utjecaj na strateške promjene u poslovanju. Naravno, uloga i odgovornost menadžmenta je u tom pogledu od velike važnosti.
Vaučeri za digitalizaciju u 2023. godini
Uzimajući u obzir značaj digitalizacije za uspješnost poslovanja, nadležno Ministarstvo za gospodarstvo i održivi razvoj objavilo je Javni poziv za upis pružatelja usluga u Katalog pružatelja usluga u okviru Poziva „Vaučeri za digitalizaciju“, a o čemu će biti više riječi u nastavku teksta.
Kako bi odgovorila na izazove krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 Europska unija je 2020. godine uspostavila Mehanizam za oporavak i otpornost kao dio instrumenta EU sljedeće generacije čiji je glavni cilj ublažiti, putem izravne potpore državama članicama, gospodarske i socijalne posljedice pandemije, te učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđena je objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga ,,Vaučeri za digitalizaciju" kojim će se poticat ulaganja MSPova usmjerena na provedbu digitalizacije i digitalne transformacije poslovanja kroz osposobljavanje i usluge za poboljšanje digitalnih vještina (među ostalim onih povezanih s tehnologijama u oblaku), prilagodbu poslovnih modela digitalnoj transformaciji, digitalni marketing, kiberotpornost i primjenu složenih digitalnih rješenja.
Naime, kao preduvjet za korištenje potpore iz Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice izradile su, u suradnji s Europskom komisijom, nacionalne planove koji predstavljaju temelj za korištenje sredstava iz navedenog Mehanizma, a time i glavni strateški dokument za planiranje i provedbu reformi, ulaganja i projektnih inicijativa država članica usmjerenih na gospodarski oporavak, održivi razvoj, te zelenu i digitalnu tranziciju. U planu za oporavak i otpornost daje se pregled reformi i povezanih ulaganja koje će države članice provesti u sljedećim godinama u skladu s propisanim ciljevima Mehanizma za oporavak i otpornost.
Shodno tome, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti na 55. sjednici (29.4.2021.), te ga 14. svibnja 2021. godine dostavila na ocjenu Europskoj komisiji. Sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, Europska komisija je 8. srpnja 2021. godine potvrdila Prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske, a Vijeće je Provedbenu odluku usvojilo 28. srpnja 2021. godine. Operativni sporazum za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti između Europske komisije i Republike Hrvatske potpisan je 9. veljače 2022. godine.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je tijelo nadležno za podkomponentu Cl. l. Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo s ciljem jačanja otpornosti, te zelene i digitalne tranzicije gospodarstva. U okviru toga definirana je podkomponenta Cl.1.2. Poticanje inovacija i digitalizacija gospodarstva u sklopu koje je predviđena investicijska mjera Cl.1.2. R3-I2 ,,Vaučeri za digitalizaciju".
Predmet javnog poziva za iskaz interesa
Mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) koja se prijavljuju na Poziv ,,Vaučeri za digitalizaciju" moraju izabrati pružatelja usluge iz Kataloga pružatelja usluga koji će biti objavljen na web stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ili drugoj odgovarajućoj platformi.
Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Katalogom pružatelja usluga (u nastavku teksta: Katalog) želi poduzetnicima koji će se prijaviti na Poziv ,,Vaučeri za digitalizaciju" olakšati pristup prihvatljivim pružateljima usluga, te ujedno tako olakšati i ubrzati postupak dodjele vaučera.
Pozivom ,,Vaučeri za digitalizaciju" sufinancirat će se sljedeći vaučeri:
Vaučer za poboljšanje digitalnih vještina
Pružatelj usluge treba imati iskustvo u pružanju usluga neformalnog učenja (usavršavanja i/ili osposobljavanja) usmjerene na razvoj digitalnih vještina koji će osposobiti zaposlenike malih i srednjih poduzeća za provođenje digitalizacije, odnosno za korištenje digitalnih alata u područjima:
Vaučer za izradu strategije digitalne transformacije
Pružatelj usluge treba imati iskustvo u izradi strategija digitalne transformacije poduzeća, uključujući definiranje ciljeva digitalne transformacije i kreiranje mjera za ostvarenje zadanih ciljeva, analizu postojećeg stanja i okruženja, ispitivanje potencijala za optimizaciju poslovanja kroz digitalizaciju, optimizaciju procesa i organizacije, kao i metodologiju praćenja provedbe (s ključnim pokazateljima - KPI) i akcijski plan za implementaciju digitalne strategije.
Vaučer za digitalni marketing
Pružatelj usluge treba imati iskustvo u području izrade alata digitalnog marketinga, redizajna i dogradnje novim funkcionalnostima, kao i u otvaranju novih i unaprjeđenju postojećih kanala komunikacije. Iskustva u području digitalnog marketinga uključuju:
Vaučer za dijagnostiku kibernetičke otpornosti (cybersecurity)
Pružatelj usluge treba imati iskustvo u području provedbe dijagnostike kibernetičke sigurnosti koja obuhvaća:
Treba naglasiti da prilikom pružanje usluge iz područja dijagnostike kibernetičke sigurnosti, pružatelj usluge mora isporučiti sve navedene usluge.
Vaučer za složena digitalna rješenja
Pružatelj usluge treba imati iskustvo u uvođenju složenih digitalnih rješenja namijenjenih npr. razvoju digitalnih poslovnih modela, kao sto su rješenja za industriju 4.0, razvoj mrežnih sustava i procesa, Interneta stvari, pametnih usluga, automatizacije, digitalnih rješenja za produktivnost i rješenja za upravljanje odnosima s klijentima, i dr.
Kriteriji prihvatljivosti
Prihvatljivi pružatelji usluga moraju ispunjavati sljedeće kriterije za upis u Katalog:
dokazuje se: uvidom u sudski ili obrtni registar ili izvodom iz drugog odgovarajućeg registradržave sjedišta prijavitelja ili važećim jednakovrijednim dokumentom koji je izdalo nadležno tijelo u državi sjedišta prijavitelja, te uvidom u Obrazac GFI-POD, REGOS, ili važećim jednakovrijednim dokumentom koji je izdalo nadležno tijelo u državi sjedišta prijavitelja
dokazuje se: dostavljene reference
dokazuje se: Izjavom
a) najmanje 3 godine djelovanja u navedenom području ili
b) iskustvo s najmanje 5 usporedivih projekata.
Sve navedeno mora biti provjerljivo, što znači da pružatelj usluge dostavlja životopis stručnjaka, te navodi i kontakt podatke osobe ili organizacije gdje su reference provjerljive;
dokazuje se: životopis stručnjaka u EUROPASS formatu s navedenim referencama i kontaktima za provjeru istih, lzjavom
Treba naglasiti da se nositelj djelatnosti u obrtu računa kao zaposlena osoba ako je to njegova jedina osnova za osiguranje.
dokazuje se: Izjavom
dokazuje se: Potvrdom Porezne uprave da je prijavitelj ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ne stariju od 30 (trideset) dana prije datuma predaje prijave na javni poziv, lzjavom.
dokazuje se: lzjavom
dokazuje se: lzjavom
Prijava
Zainteresirani pružatelji usluga trebaju ispuniti Prijavni obrazac,te dostaviti prateću dokumentaciju:
Pružatelji usluga prijave za upis u katalog dostavljaju putem adrese elektroničke pošte katalog@mingor.hr.
Podnositelj zahtjeva obavezan je u Prijavnom obrascu naznačiti u kojem području vaučera želi biti upisan u Katalog.
Prijavitelj je dužan za svako područje vaučera pod kojim želi biti upisan u Katalog dostaviti zasebnu prijavu.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zadržava pravo naknadno isključiti pružatelja iz Kataloga u slučaju tri (3) negativno ocijenjena proizvoda iii reklamacije korisnika na isti.
Uvjeti za reference (minimalni sadržaj)
Klijent pružatelja usluga izdaje referencu na svom memorandumu, s potpisom (vlastitim ili elektroničkim potpisom) i pečatom (ako se koristi). Datum potvrđene reference ne smije biti stariji od 12 mjeseci od dana predaje zahtjeva za upis potencijalnog pružatelja usluga u Katalog prihvatljivih pružatelja usluga.
Potvrđena referenca mora sadržavati najmanje:
Referenca može sadržavati i druge podatke koji dodatno opisuju sadržaj i kvalitetu rada u ovom području.
Katalog
Pravne i fizičke osobe koje ispunjavaju propisane uvjete mogu podnijeti prijavu za upis u bilo kojem trenutku. Pravne i fizičke osobe koje se upišu u katalog dužne su izmijeniti ili dopuniti podatke, ukoliko je došlo do nekih promjena, u roku od 30 dana.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će prije objave obaviti provjeru navedenih podataka, te zadržava pravo proslijediti dostavljene reference na pregled potencijalnim vanjskim ocjenjivačima kvalificiranim za njihovu provjeru.
Treba istaknuti da je upis pružatelja usluga u katalog besplatan. Pružatelj usluge koji je upisan u Katalog ne može sudjelovati kao prijavitelj u okviru Poziva „Vaučeri za digitalizaciju“.
Katalog će biti objavljen na web stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (ili drugoj odgovarajućoj platformi) i sadržavat će osnovne podatke o pružateljima usluga:
Javni poziv za upis pružatelja usluga u Katalog pružatelja usluga u okviru Poziva „Vaučeri za digitalizaciju“ otvoren je od 07. veljače 2023. godine, pa do opoziva koji će pravovremeno biti najavljen na web stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Bernard Iljazović
Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.
U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.
Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.
Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.
U Hrvatskoj turizam predstavlja najjačuuslužnu industrijsku granu, a samim time ima velik utjecaj na gospodarski rast i razvoj. No, smještajna struktura u Hrvatskoj postaje sve problematičnija, a zadnjih par mjeseci aktualiziralo se i pitanje uvođenja većeg poreza. Osim što skoro 60 posto svih kapaciteta leži u apartmanima i sobama privatnih iznajmljivača, udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju i dalje raste, dok se udio hotela, hostela i kampova smanjuje. Koje su obveze privatnih iznajmljivača? Koje troškove imaju? Jesu li stvarno privatni iznajmljivači u povlaštenompoložaju zbog nižeg poreznog opterećenja?