08.11.2022 11:00

Financijsko izvješće 2022 (Finanzbericht, 2022)

Njemačko Ministarstvo financija objavilo je Financijsko izvješće 2022 (Finanzbericht, 2022
), koje daje prikaz i stanje razvitka financijskog gospodarstva. Pored toga što se bavi javnim financijama njemačke države, Izvješće u jednom svojem poglavlju obrađuje financije EU i međunarodne financijske odnose. Za potrebe naših čitatelja pružamo skraćeni i prilagođeni prijevod dijelova tog poglavlja Izvješća, koje govori o poreznim (i carinskim) aktualnostima koje su provedene pod okriljem Europske unije.

1)      USKLAĐIVANJE (HARMONIZACIJA) POREZA

Usklađivanje na području direktnih poreza

U Europskoj uniji na području direktnih poreza ne postoji izričit nalog za usklađivanjem. Financijska i porezna politika načelno je zadaća država članica, pri čemu treba voditi računa o europskom tržišnom nadmetanju i otuda nužnosti uređivanja propisa za Zajedničko tržište.

Međunarodno suglasje iz studenog 2021. o projektu provedivom u dva stupa (stupnja) koji se tiče pitanja erozije porezne osnovice i prebacivanja dobiti (BEPS) („Inclusive Framework on Base Erosion“) pod okriljem OECD-a predstavlja važan korak prema većoj poreznoj pravednosti. Stup 1 predviđa novu raspodjelu prava oporezivanja najvećih i najprofitabilnijih koncerna svijeta. U okviru toga namjera je stvoriti nove uporišne točke prava oporezivanja, tj. ciljano se pomaknuti od mjesta proizvodnje prema mjestu na kojem se proizvodi stavljaju na tržište odnosno gdje se korisnik odnosno klijenti koncerna nalaze. Stupom 2 želi se etablirati globalno efektivna minimalna razina oporezivanja u visini od 15 % kako bi se stalo na kraj agresivnom poreznom oblikovanju i štetnom poreznom tržišnom nadmetanju. Radi implementacije Stupa 1 potrebno je postići multilateralni sporazum među državama, koji potom sudjelujuće države trebaju ratificirati i provesti u nacionalno pravo. Radi jedinstvene implementacije diljem EU globalno efektivnog minimalnog oporezivanja predviđenog Stupom 2, Europska komisija je 22. prosinca 2021. predložila nacrt smjernice koja se usko naslanja i orijentira prema očekivanjima OECD-a.

Prilikom borbe protiv prekograničnih poreznih prijevara i prekogranične porezne utaje dolazi do izražaja transparentnost na poreznom području. Nužnim se u tom smislu čini prihvaćanje automatske razmjene informacija o bankovnim računima u skladu sa zajednički prihvaćenim standardima obavještavanja (Common Reportting Standard, CRS) u jesen 2017. godine. Godine 2022. predviđeno je da Njemačka sa 107 država razmijeni informacije o bankovnim računima. Da bi se povećala učinkovitost te razmjene informacija, zajednički standardi prijavljivanja na razini OECD-a aktualno su podvrgnuti reviziji. Cilj je u standarde ugraditi i dalje razvijati iskustva iz prethodnih godina i pritom se naročito prilagoditi izmijenjenim tehnološkim okvirnim uvjetima gospodarstva. Zalaže se za uključivanje što je moguće većeg broja država u sustav razmjene informacija o bankovnim računima.

Direktiva 2018/822 od 25. svibnja 2018. godine o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (tzv. DAC 6) za cilj ima borbu protiv poreznih utaja. U Njemačkoj je ugrađena posebnim zakonom koji se primjenjuje od 1. srpnja 2020. godine. Pored priopćenja o postojanju određenih prekograničnih oblikovanja (tvorevina), također je predviđena i automatska razmjena informacija između država članica.  

Intenziviranje zajedničke suradnje upravnih vlasti na poreznom području predstavlja trajnu zadaću. Za trajanja njemačkog predsjedavanja EU u drugoj polovici 2020. ostvaren je uspješan dalji razvitak uzajamne državne službene pomoći na području direktnih poreza. U međuvremenu je na snagu stupila 6. Direktiva 2021&514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o automatskoj razmjeni informacija (tzv. DAC 7), koja mora biti implementirana u nacionalno pravo do kraja 2022. godine. Naročito predviđa da se diljem EU jedinstveno obvezujuće uvedu digitalne platforme koje će poreznim vlastima moći prijaviti one korisnike koji ostvaruju prihode na tim istim platformama. Takvo prijavljivanje omogućava zakonito oporezivanje gospodarskih aktivnosti korisnika platformi. Na taj način zajamčit će se pritjecanje poreznih prihoda i učinkovito poduprijeti porezna pravednost.

Povrh toga, 2018. godine na zahtjev ministara financija država G-20 osnovano je zasebno međunarodno tijelo nadležno za utvrđivanje standarda procjene multilateralnih reakcija na dinamičan razvitak tržišta kripto-imovinskih vrijednosti. Tim povodom OECD je sada razvio standarde za učinkovito porezno izvještavanje o kripto-imovinskim vrijednostima (Crypto-Asset Reporting Framework). Pored toga, Europska Komisija priprema prijedlog za ponovljenu izmjenu EU-Direktive o automatskoj razmjeni informacija (tzv. DAC 8). Direktivom o izmjenama trebalo bi etablirati obvezu prijavljivanja i postići automatsku razmjenu informacija o kripto-imovinskim vrijednostima i daljem poboljšanju službene pomoći na području direktnih poreza. Konkretan prijedlog Europske Komisije najavljen je za kraj rujna 2022. godine.

Na razini EU postoji zasebna grupa kojoj je u zadaću stavljena izrada  kodeksa ponašanja (oporezivanje poduzeća) i nadzor poreznih sustava država članica u pogledu mogućih štetnih odredbi, jednako kao i poreznih sustava trećih država. Tim povodom EU objavljuje listu nekooperativnih država i područja po poreznim pitanjima; aktualizira se dvaput godišnje. To pojednostavljuje primjenu poreznih zaštitnih mjera u skladu sa zaključkom ECOFIN-Vijeća od 5. prosinca 2019. Sve države članice EU dužne su u pogledu izlistanih poreznih jurisdikcija primijeniti jednu od četiri zaštitne mjere: neprihvaćanje poslovnih troškova, dodatno oporezivanje, porez na izvoru ili izuzimanje dividendi. Cilj je državama i područjima koja ne izvršavaju priznate standarde na području transparentnosti u poreznim predmetima, imaju nepravedno tržišno nadmetanje i ne izvršavaju minimalne standarda prilikom implementacije propisa o eroziji porezne osnovice i prebacivanju dobiti, nametnuti njihovo prilagođavanje na pravcu implementacije i uzimanja u obzir međunarodnih standarda na poreznom području. S tim ciljem osobe i poduzeća trebala bi korištenjem usmjerenih administrativnih mjera i materijalno-poreznopravnih odredbi odvratiti od daljeg nastavljanja i zadržavanja poslovnih odnosa s takvim državama i područjima.

Polazeći od cilja ustrajnog zalaganja za pravedno i učinkovito oporezivanje, Europska komisija je 22. prosinca 2021. donijela nacrt direktive protiv zlouporabe korištenje tzv. tvrtki poštanskih sandučića za potrebe agresivnog poreznog planiranja. Propisima bi na razini EUI trebalo povećati zahtjeve u pogledu transparentnosti tzv. tvrtki poštanskih sandučića kako bi se omogućio nadzor i odgovarajuće sankcioniranje poduzetničkih aktivnosti bez bitne stvarne gospodarske djelatnosti. 

Povrh toga, Europska komisija dana 11. svibnja 2022. objavila je nacrt direktive o ujednačavanju poreznog postupanja u pogledu financiranja duga odnosno financiranja vlastitim kapitalom. Tim nacrtom direktive predviđena su dna mehanizma postupanja: s jedne strane, fiktivni odbitak poduzetničkih troškova na ime troškova vlastitog kapitala i, s druge strane, jače limitiranje odbitka poduzetničkih troškova u slučaju financiranja troškova zajma (zajmovni trošak).

Razvitak na području usklađivanja poreza na promet

U drugoj polovici 2021. godine savjetovanje na europskoj razini koncentriralo se na prijedlog direktive o izmjenama područja primjene sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost. Nakon što su pod okriljem Europske komisije 2018. godine vođeni razgovori kroz koje su izraženi stavovi  država članica, u izvještajnom razdoblju mogao bi se očekivati napredak. U prosincu 2021. godine Vijeće se usuglasilo o kompromisnom tekstu. Dana 5. travnja 2022. godine formalno je prihvaćena Direktiva (EU) 2022/542 o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost. Za države članice načelno ne postoji obveza njezine implementacije.  

Dana 13. srpnja 2021. Vijeće je prihvatilo Direktivu (EU) 2021/1159 o izmjeni Direktive 2006/112/EU u odnosu na vremenski ograničeno oslobođenje uvoza i određenih isporuka kao reakcije na COVID-19 pandemiju. Tim povodom, na razini EU za države članice stvorena je pravna osnovu za neoporezivu (oslobođenu plaćanja PDV-a) isporuku usluga od strane Europske komisije ili agencija ili ustanova koje su osnovani u skladu s pravom EU radi prevladavanja krizne situacije (COVID-19 pandemije).

Evaluacija postojećih propisa o oporezivanju PDV-om prekogranične elektroničke trgovine tvori težište napora pod francuskim predsjedanjem EU. Vijeće je 15. ožujka 2022. prihvatilo zaključak kojim se države članice prihvaćaju ozbiljne, načelno pozitivne zaključke; istodobno Komisiji daju orijentire za nadolazeće zakonodavne aktivnosti  na tom području.

Dana 3. lipnja 2022. prihvaćena je Direktiva (EU) 2022/890 kojom je produžen rok valjanosti europskih propisa o primjeni sektorskog postupka obrnute obveze (reverse-charge) i mehanizama brze reakcije. Po toj osnovi moguće je dalje primjenjivati odgovarajuće nacionalne odredbe. 

Direktiva Vijeća 2003/96/EZ (Direktiva o oporezivanju energije)

Direktiva 2003/96/EZ Vijeća od 27. listopada 2003. godine o restrukturiranju pravnih propisa Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (Direktiva o oporezivanju energije) datira iz 2003. godine. Evaluirana je od strane Komisije 2016. godine. Kao rezultat provedene evaluacije Komisija uočava potrebu bitnih izmjena budući da Direktiva o oporezivanju energije sada samo u ograničenoj mjeri odražava trenutne gospodarsko-, socijalno- i ekološkopolitičke ciljeve EU. Naime, najniže porezne stope koje su utvrđene 2003. godine nisu značajnije doprinijele funkcioniranju Zajedničkog tržišta. U okviru paketa Fit-for-55 Komisija je 14. srpnja 2021. godine najavila prijedlog Direktive za izmjenu Direktive o oporezivanju energije.

Kao orijentir, prijedlog Direktive predviđa povećanja 2003. godine donesenih najmanjih poreznih stopa za oporezivanje goriva i loživog ulja, kao i električne struje (uključujući godišnje automatsko prilagođavanje prema indeksu potrošačkih cijena), skretanje uporišnih točaka oporezivanja od volumena odnosno težine prema sadržaju energije, kao i raspodjelu energetskih proizvoda i struje u kategorije s odgovarajućim poreznim stopama ovisno o učinku na okoliš.

Neovisno od toga, potrebno je razdvojiti porezno pogodovanje za fosilne energetske proizvode, između ostalog, za zračni i brodski promet. Za prihvaćanje prijedloga potrebno je jednoglasna odluka Vijeća. Pregovori o tome još traju.

Direktiva Vijeća 2020/262 (Direktiva o sustavu trošarina)

Komisija je donijela novu verziju Direktive Vijeća 2020/262 o utvrđivanju općeg sustava trošarina (Sustavna direktiva o trošarinama) koja je 27. veljače 2020. godine objavljena u Službenom glasniku EU. Sustavna direktiva zahtjeva primjenu usklađenih propisa o trošarinama (porez na duhan, alkohol, pjenušac i međuproizvode, energiju, struju i pivo).

Ugradnjom Sustavne direktive u bitnome se zadire u sljedeća, naročito postupovnopravna, tematska područja:

a)      bolji nadzor prijevoza već oporezivanih dobara između gospodarskih sudionika (tzv. B2B-postupak) na način da se dobra koja se nalaze u poreznopravno slobodnom prometu prevoze u druge odnosno iz drugih država članica s novim pravnim brojevima: Da bi se (još papirima popraćen) postupak prijevoza trošarinskih dobara unutar Zajednice, koja su već prevezena u poreznopravno slobodan promet i trebaju biti isporučena za poduzetničke svrhe, ubuduće moglo elektroničkim putem razvijati, morat će se provesti nužne izmjene sustava kontrole kretanja trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine (ECMS-a);

b)      prilagođavanje trošarinskih propisa carinskim propisima i ujednačavanje postupka porezne obustave u carinskom postupku:

-          obveza prijavitelja na priopćavanje jednoznačnog upravnog referentnog broja (ARC) prilikom izvoza;

-          uvođenje obveze nadležnim vlastima da osiguraju dosljednost (podudarnost) između elektroničke upravne dokumentacije i carinske prijave, kako bi se suprostavilo prijevarama;

-          ujednačavanje alternativnih dokaza pri izvozu dobara s područja EU;

-          mogući nadzor trošarinskih dobara u vanjskom postupku slanja nakon okončanja izvoznog postupka;

-          obveza prijavitelja da prilikom uvoza nadležnim vlastima države uvoznice priopći jednoznačni trošarinski broj pošiljatelja i primatelja;

c)       jamčenje poreznog oslobođenja u slučaju (djelomičnog) gubitka dobara;

d)      mogućnost propisivanja većih količina dobara prilikom prijevoza uz odgodu poreza;

e)      osiguranje sigurnosti prilikom prijevoza energetskih proizvoda korištenjem fiksnih cjevovoda.

Na osnovi Direktive (EU) 2019/2235 o općim aranžmanima za trošarine u pogledu obrambenih napora unutar okvira Unije od 16. prosinca 2019., člankom 11. st. 1. slovom c) Sustavne direktive zahtijevane su dalje izmjene nacionalnih trošarinskih propisa. Time će se proširiti krug ovlaštenika na korištenje poreznih oslobođenja za pripadnike sigurnosnih snaga Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (GSVP) i na odgovarajući (usporedivi) način propisati odredbe za vojne snage NATO-a.

Direktiva Vijeća 2011/64/EU (Direktiva o oporezivanju duhanskih proizvoda)

Dana 10. veljače 2020. godine Komisija je objavila rezultate evaluacije u pogledu važeće Direktive o oporezivanju duhanskih proizvoda 2011/64/EU. Evaluacija je ukazala, između ostalog,  na manjkavosti strukture i visine minimalnih poreznih stopa za duhanske proizvode, kao i na nedostajuće usklađivanje novih proizvoda za pušenje te manjkavu usklađenost između postavljenih fiskalnih ciljeva i drugih političkih područja EU. Stanovište je država članica kako je staru direktivu potrebno doraditi. Pritom bi trebalo usuglasiti tri cilja: osigurati porezne prihode, zaštitu javnog zdravlja i javnu sigurnost. Na osnovi izvješća o evaluaciji države članice su u prvoj polovini 2020. godine radile na zajedničkom zaključku Vijeća, koji sadržava i zahtjev upućen Komisiji da – uzimajući u obzir u tom zaključku sadržane aspekte zakonodavnih prijedloga – izradi odgovarajuću izmjenu i nadopunu Direktive o oporezivanju duhanskih proizvoda. Dana 1. lipnja 2020. godine taj je zaključak zajednički i objavljen. Zaključak predlaže niz različitih poreznopolitičkih tema u svezi sa zaštitom zdravlja i zaštitom potrošača, kojima bi se Komisija trebala pozabaviti prilikom prerade Direktive. Prioritetnim se smatra stvaranje usklađene porezne osnovice za nove proizvode za pušenje (na bazi dima), poput e-cigareta, nadzora prilagodbe globalne najmanje stope za cigarete te stvaranje jedinstvene definicije za neprerađeni duhan i duhan za pušenje. Ne očekuje se da bi Komisija prije četvrtog tromjesečja 2022. godine, koristeći se zaključkom država članica, mogla donijeti prijedlog izmjene postojeće Direktive o oporezivanju duhanskih proizvoda.

Direktiva Vijeća 92/83/EEZ (Strukturna direktiva o oporezivanju alkohola)

Direktivom 92/83/EEZ utvrđeni su propisi o oporezivanju alkohola (etilni alkohol ili etanol) i alkoholna pića, kategorijama oporezivog alkohola i oporezivim alkoholnim pićima kao i osnovici za obračun trošarinskih stopa, uključujući snižene porezne stope i porezna oslobođenja.

Na osnovi činjenice da je Direktiva već od 1992. godine na snazi, te je od tog trenutka došlo do brojnih pravnih i tehničkih izmjena, Komisija na više mjesta uočava potrebu njezine izmjene i dopune.

Prvi prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 92/83/EEZ o usklađivanju strukture trošarina na alkohol i alkoholna pića države članice predložile su u svibnju 2018. godine, zajedno sa sljedećim temama:

-          primjena poreznog oslobođenja za u cijelosti ili djelomično denaturirani alkohol;

-          klasificiranje određenih alkoholnih pića;

-          primjena sniženih trošarinskih stopa za male proizvođače;

-          oporezivanje piva, naročito u slučaju mješovitih pića na bazi piva, u svezi s oporezivanjem prema postotku.

Nakon 12. lipnja 2018. godine, u okviru radne skupine koja se pod okriljem Vijeća bavi indirektnim porezima (Council Working Party on Tax Questions), započeo je rad povodom prijedloga Komisije i razmišljanja država članica. Dana 29. srpnja 2020. godine u pisanom  postupku donesena je Direktiva Vijeća o izmjeni Direktive 92/83/EEZ o usklađivanju strukture trošarina na alkohol i alkoholna pića.

2)      AKTIVNOSTI NA CARINSKOM PODRUČJU

Uredbom EU br. 2021/444 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2021. o  uspostavi programa carina za suradnju u području carina i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1294/2013 nastavljen je akcijski program Carina 2020. Akcijski program Carina 2020 služi kao instrument za podupiranje oblikovanja i provođenja carinske politike EU; tim programom podupire se funkcioniranje i modernizacija carinske unije, kao i jačanje Zajedničkog tržišta. Cilj programa je da se potporom aktivnosti i zajedničke suradnje carinskih vlasti zaštite financijski i gospodarski interesi EU i njezinih država članica, zajamči sigurnost unutar EU, zaštiti EU od nepravedne i nezakonite trgovine, te pritom istovremeno olakša legalne gospodarske aktivnosti. 

Specifični ciljevi Akcijskog programa Carina 2020 su, između ostalog, potpora sljedećih područja:

-          priprema i jedinstvena primjena carinskog prava i carinske politike;

-          zajednička suradnja na carinskom području;

-          izgradnja upravnih kapaciteta i IT-kapaciteta, uključujući ljudskih kompetencija i obrazovanja te razvitak i pokretanje europskog elektroničkog sustava;

-          inovacije na području carinske politike.

Aktivnosti i zajedničke mjere tiču se, između ostalog:

-          sjednica i sličnih ad-hoc priredbi, npr. seminara, radionica i radnih posjeta;

-          zajedničke suradnje strukturirane prema pojedinim projektima, npr. projektne grupe i radne skupine;

-          izgradnje IT-kapaciteta, naročito razvitak i pokretanje europskog elektroničkog sustava;

-          kreiranje ljudskih kompetencija i ostalih kapaciteta, npr. mjera daljeg obrazovanja i tečajeva e-učenja;

-          studija;

-          inovativnih aktivnosti, naročito pilot projekata, razvitka prototipa, pretraživanja podataka korištenjem pametnih podataka, kao i zajednička suradnja sustava.

Program Carina 2020 odnosi se za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. godine (sedam godina); njegov financijski kapacitet iznosi 950 milijuna eura.

Po pitanju doznake sredstava, područje informacijske tehnike (izgradnja IT-kapaciteta) ima najveće značenje. Europski informacijski sustavi igraju odlučujuću ulogu prilikom jačanja carinskog sustava Unije; zajednički modeli razvitka i jedinstvena IT-arhitektura trebaju povećati fleksibilnost i učinkovitost carinske uprave. Zato će se IT-području doznačiti više od 80 % sredstava. Ostatak je namijenjen zajedničkim mjerama i jačanju kapaciteta.

Sudjelovanje u Programu Carina stoji na raspolaganju ne samo državama članicama, već i državama pristupnicama, državama kandidatima, državama potencijalnim kandidatima, nekim trećim državama i partnerskim državama europske politike ako ispunjavanju određene uvjete. Potaknuto rastućim umrežavanjem svjetskog gospodarstva, postoji mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka, poput službenika iz trećih država, zastupnika međunarodnih organizacija ili sudionika u određenim gospodarskim aktivnostima. 

Komisija EU je za carinsko razdoblje 2021.-2027. predvidjela prijedlog nove Uredbe o utvrđivanju akcijskog plana za carinsko područje. Tim programom trebalo bi – jednako kao i u slučaju programa Carina 2020 – poduprijeti mjere za izgradnju IT-kapaciteta (IT-infrastrukture i IT-sustava za npr. digitalizaciju interakcije između trgovine i carina, kao i za pojačano upravljanje rizicima), jednako kao i zajedničku suradnju carinskih vlasti država članica (npr. putem radionica, seminara). Cilj programa poduprijeti je funkcioniranje i modernizaciju Carinske unije, kako bi se time zaštitili financijski i gospodarski interesi Unije i država članica, osigurala sigurnost unutar Unije i spriječila ilegalna trgovina, te bi se istodobno olakšale legalne gospodarske djelatnosti.

U okviru toga Komisija je za razdoblje 2021.-2027. podnijela prijedlog novog instrumenta o financijskoj pomoći prilikom nabavke opreme za carinsku kontrolu pod okriljem Fonda za integrirano upravljanje granicama. Državama članicama želi se zajamčiti financijska pomoć prilikom nabavke, održavanja i modernizacije opreme za carinsku kontrolu. U pogledu ostvarenja dugoročnog cilja – jedinstvenog provođenja carinske kontrole od strane država članica – tim se instrumentom stremi općem cilju odnosno potpori carinske unije i carinskih vlasti prilikom izvršavanja njihovih zadaća. U fokusu pritom stoji zaštita financijskih i gospodarskih interesa Unije i njihovih država članica, tj. zaštita Unije od nepoštene i nezakonite trgovine; namjera je istovremeno olakšati legalne gospodarske djelatnosti.

Nadalje, korištenjem tog instrumenta doprinijelo bi se transparentnoj nabavci, očuvanju i modernizaciji opreme za potrebe carinske kontrole, doprinijelo bi se također i carinskoj kontroli te bi bez obzira na mjesto na kojem bi se ona provodila unutar EU to vodilo primjerenim i jednakovrijednim rezultatima koji bi predstavljali podršku radu carinskih vlasti, kao i jedinstvenom postupanju radi zaštite interesa EU.

Troškovi financiranja provođenja instrumenata u razdoblju 2021.-2027. iznose cca. 1 milijardu eura; predviđa se da će cca. 271 milijun eura biti stavljeno na raspolaganje za prvi Radni program 2021-2022., koji u bitnome slijedi kratkoročne ciljeve poput nadomještanja vidljivog manjka opreme carinskih tijela i radne snage država članica. 

Preveo, skratio i prilagodio:

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.