16.08.2022 08:25
ZAGREB, 12. kolovoza 2022. (Hina) - Krajem srpnja ove godine u Hrvatskoj su bili blokirani računi 233,2 tisuće građana, s ukupnom glavnicom duga od 18,5 milijardi kuna, kao i 14,2 tisuće poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 4,3 milijarde kuna, podaci su Financijske agencije (Fina) objavljeni u petak.

Krajem srpnja je zbog neizvršenih osnova za plaćanje u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje bio evidentirano 233.237 potrošača, što je za 0,7 posto manje nego u prethodnom mjesecu, a 3,9 posto manje nego prije godinu dana.

Glavnica njihova duga od 18,5 milijardi kuna bila je za 2,6 milijuna kuna, ili 0,01 posto viša nego u lipnju ove godine, a za 613,95 milijuna kuna ili 3,4 posto viša u odnosu na srpanj 2021. godine.

Po podacima Fine, kada se glavnici od 18,5 milijardi kuna pridoda i dug po osnovi kamata u visini od 6,6 milijardi kuna, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem srpnja iznosio 25,16 milijardi kuna. Iz Fine su istaknuli kako se najveći dio duga, u iznosu od 5,7 milijardi kuna (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 6,5 milijardi kuna.

Krajem srpnja ove godine u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 14.178 poslovnih subjekata, što je za 317 poslovnih subjekata ili 2,2 posto manje u odnosu na lipanj i 847 poslovnih subjekata ili 5,6 posto manje u odnosu na srpanj 2021. godine. Glavnica njihova duga iznosila je 4,3 milijarde kuna, što je za 38,5 milijuna kuna ili 0,9 posto više u odnosu na lipanj ove godine, a 115,6 milijuna kuna ili 2,6 posto manje u odnosu na srpanj 2021. godine.

Dug po kamatama je iznosio 1,1 milijardu kuna pa je tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju srpnja iznosio 5,3 milijarde kuna. Podaci Fine pokazuju da je među ovršenim poslovnim subjektima nešto više fizičkih osoba koji obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici), dok u iznosu prevladavaju pravne osobe. Tako su krajem srpnja dospjele neizvršene osnove za plaćanje evidentirane kod 6.247 pravnih osoba s glavnicom duga od tri milijarde kuna. Kada se tomu pridodaju i kamate u iznosu od 660,2 milijuna kuna, ukupan dug pravnih osoba iznosio je gotovo 3,7 milijardi kuna.

Blokirane račune krajem srpnja imala je i 7.931 fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost, a njihov je ukupni dug iznosio gotovo 1,7 milijardi kuna, od čega se 1,3 milijarde kuna odnosi na glavnicu, a 397,5 milijuna na kamatu.

IlustracijaZAGREB, 13. veljače 2026. (Ministarstvo financija) - U petak je u Ministarstvu financija održano javno predstavljanje izmjena Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala s ciljem znatnog smanjenja administrativnog opterećenja za poduzetnike kada je riječ o izvještavanju o održivosti.

ZAGREB, 12. veljače 2026. (Hrvatska obrtnička komora) - Na predstavljanju 1. Susreta obrtnica koji će se 6. ožujka 2026. godine održati u Dugoj Resi predstavljeni su podaci o ženskom obrtništvu pa tako, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. godine broj žena obrtnica, kojima je obrt jedina djelatnost iznosi 32.263. U razdoblju od godine dana to predstavlja povećanje od 6 %, a u razdoblju od pet godina povećanje od 42,1 %. Također, dodatnih 18.528 obrtnica imaju obrt uz zaposlenje, odnosno 36 posto obrtnica u Hrvatskoj zaposleno je i radi u obrtu.

ZAGREB, 13. veljače 2026. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisuje Javni poziv za dostavu prijedloga projekata za Program potpore Hrvatima u Republici Srbiji za 2026. godinu.

ZAGREB, 12. veljače 2026. (Ministarstvo financija) - Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija od 16. veljače 2026. otvara upis novog izdanja Trezorskih zapisa Republike Hrvatske ročnosti 364 dana i ciljanog nominalnog iznosa 900 milijuna eura uz godišnju stopu prinosa 2,60% i dospijećem 25. veljače 2027. Upis digitalnim kanalima počinje već u nedjelju u ponoć.

ZAGREB, 12. veljače 2026. (Hina) - Ministarstvo gospodarstva u četvrtak je izvijestilo da je u javnom savjetovanju nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obrtu, kojim se predviđa uvođenje instituta privremenog poslovođe i obiteljskog obrta, a obrtnicima bi se omogućio i nastavak rada nakon umirovljenja te bi im se smanjio komorski doprinos radi rasterećenja njihova poslovanja.