Na razini EU-a proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u lipnju za 1,3 posto u odnosu na svibanj, kada su uvećane prema revidiranom podatku za 0,7 posto, pokazalo je izvješće Eurostata. U eurozoni su cijene uvećane 1,1 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u svibnju, prema revidiranom podatku. Najviše su porasle proizvođačke cijene energije na domaćem tržištu, za 3,2 posto na razini EU-a i za 2,7 posto u eurozoni. Usporedbe radi, u svibnju su u EU bile smanjene za 0,1 posto, a u eurozoni za 0,5 posto. U ostalim promatranim kategorijama proizvoda, cijene su porasle manje od jedan posto, pokazalo je izvješće Eurostata.
Proizvođačke cijene trajnih potrošačkih roba u EU su tako porasle za 0,8 posto, a u eurozoni za 0,7 posto.
Slijede netrajna potrošačka roba i intermedijarni proizvodi, čija je proizvođačka cijena porasla u oba područja za 0,7 odnosno 0,4 posto. Proizvođačke cijene kapitalnih dobara u EU su porasle za 0,3 posto, a u eurozoni za 0,4 posto u odnosu na svibanj, pokazuju tablice statističkog ureda. Kada se isključi energetski sektor, cijene su u EU bile više za 0,5 posto, a u eurozoni za 0,4 posto u usporedbi s mjesecom ranije.
Skok u Irskoj
Najizraženiji rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda zabilježila je u lipnju Irska, za 13,2 posto u odnosu na mjesec ranije. Slijede Litva, s rastom cijena od 5,2 posto, te Latvija i Finska, gdje su uvećane za četiri posto.U Hrvatskoj proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u lipnju su porasle za 0,8 posto u odnosu na mjesec ranije, kada su bile uvećane za 3,4 posto, pokazuju tablice Eurostata. Pad proizvođačkih cijena zabilježile su samo Grčka i Luksemburg, za 3,2 odnosno 2,2 posto u odnosu na mjesec ranije. Eurostat nije raspolagao samo podacima za Slovačku.
Rast cijena u svim članicama
Na godišnjoj razini, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u EU porasle su lipnju za 36,1 posto, te za 35,8 posto u eurozoni. Daleko najviše porasle su proizvođačke cijene energije na domaćem tržištu. Na razini EU-a bile su tako za 92 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a u eurozoni za 92,8 posto. Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u EU bile su više 16,2 posto u usporedbi s lipnjem 2021., a u eurozoni 15,6 posto. Za gotovo četvrtinu cijene su porasle u segmentu intemedijarnih dobara, za 24,1 posto u EU i za 23,8 posto u eurozoni u odnosu na lipanj lani. U segmentu netrajnih potrošačkih roba cijene su porasle za 13,4 posto u EU i za 12,5 posto u eurozoni. Slijede trajne potrošačke robe, s rastom cijena u EU i eurozoni za 10 odnosno 9,5 posto. Proizvođačke cijene kapitalnih roba uvećane su 7,8 odnosno 7,6 posto.
Rumunjska prednjačila skokom
U usporedbi s lipnjem prošle godine, daleko najveći rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda imala je Rumunjska, od 61,2 posto, pokazuje izvješće Eurostata. Slijede Danska i Litva, gdje su porasle 55,5 odnosno 52,5 posto. U Hrvatskoj proizvođačke cijene industrijskih proizvoda bile su u lipnju za 30,9 posto više nego u istom mjesecu godine ranije. U svibnju su bile više za 31,3 posto. Jednoznamenkasti rast cijena bilježila je samo Malta, od 9,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Statistički ured nije raspolagao samo podacima za Slovačku.
ZAGREB, 17. travnja 2025. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Na 4. sjednici Odbora za praćenje Interreg Programa Mađarska - Hrvatska 2021.-2027., održanoj 15. travnja 2025. odobreno je sufinanciranje četiri operacije od strateške važnosti ukupne vrijednosti 10,92 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
DUBROVNIK, 17. travnja 2025. (Grad Dubrovnik) - Javni gradski prijevoznik Libertas Dubrovnik u posljednjih je osam godina do sada nabavio ukupno 68 novih vozila, a uskoro će vozni park pomladiti s 14 novih električnih autobusa ukupne vrijednosti veće od 11,7 milijuna eura, čime se nastavlja započeti proces elektrifikacije i digitalizacije javnog prijevoza.
ZAGREB, 22. travnja 2025. (Hina) - Oko 1. svibnja znat će se koliko je kandidata u 'igri' za lokalnu predstavničku i izvršnu vlast, odnosno je li nastavljen pad njihova broja vidljiv u tri posljednja izborna ciklusa. Podaci o broju kandidata unatrag 12 godina upućuju da im se broj od izbora do izbora značajno smanjuje.
ZAGREB, 17. travnja 2025 (Porezna uprava) - Napominjemo da je Veliki petak neradni dan za izvršavanje međubankovnih naloga, budući da platni sustavi EuroNKS i Target ne rade. Slijedom navedenoga, na Veliki petak 18. travnja 2025., neće biti moguće inicirati međubankovna plaćanja (nacionalna, prekogranična i međunarodna) s datumom izvršenja 18. travnja 2025.
ZAGREB, 17. travnja 2025 (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) - Vlada RH Saboru je uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, kojim se želi riješiti problem rascjepkanosti i usitnjenosti i potaknuti njegovu učinkovitu uporabu, a samu komasaciju ubrzati lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.