04.08.2022 10:23
ISTANBUL, 3. kolovoza 2022. (Hina/Reuters) - Inflacija u Turskoj u srpnju je dosegnula gosišnju stopu od 79,6 posto, što je njezina najviša razina u protekle 24 godine, pokazali su u srijedu podaci turskog statističkog ureda, a posljedica je kontinuirane slabost lire te visokih globalnih troškova energije i sirovina.
Inflacija je u toj zemlji počela rasti prošle jeseni, kada je lira naglo pala nakon što je središnja banka postupno smanjila ključnu kamatnu stopu za 500 baznih bodova, na 14 posto u ciklusu monetarnog ublažavanja koje je tražio predsjednik Tayyip Erdogan. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle su u srpnju 2,37 posto, objavio je turski zavod za statistiku. Predviđalo se da će na godišnjoj razini inflacija potrošačkih cijena u srpnju iznositi 80,5 posto. Jason Tuvey, viši ekonomist tržišta u nastajanju u Capital Economicsu, izjavio je kako se godišnja inflacija možda približava vrhuncu, s obzirom na oštri pad inflacije kod energenata, a inflacija cijena hrane čini se blizu vrhunca.

"Čak i ako inflacija bude blizu vrhunca, ostat će blizu sadašnjih vrlo visokih stopa još nekoliko mjeseci", istaknuo je Tuvey u bilješci. "Oštri i neuredni padovi tečaja lire ostaju ključni rizik", rekao je. Najveći godišnji rast potrošačkih cijena zabilježen je u sektoru transporta, za čak 119,11 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle 94,65 posto. Inflacija je ove godine dodatno potaknuta ekonomskim učinkom ruske invazije na Ukrajinu, kao i kontinuiranim padom lire, koja je prošle godine oslabila 44 posto prema dolaru, a ove je godine pala za još 27 posto. Nakon objave najnovijih podataka, lirom se trgovalo po uglavnom nepromijenjenom tečaju, od 17,956 lira za dolar.

U prosincu joj je cijena nakratko pala na rekordno nisku razinu, pa je za dolar trebalo izdvojiti 18,4 lire. Godišnja inflacija sada je na najvišoj razini od rujna 1998., kada je bila dosegnula 80,4 posto, a Turska se borila kako bi okončala desetljeće kronično visoke inflacije. Turska vlada je objavila da će inflacija oslabiti zahvaljujući njezinu gospodarskom programu, koji daje prednost niskim kamatnim stopama radi poticanja proizvodnje i izvoza, a ima za cilj ostvariti suficit tekućeg računa. Erdogan je kazao kako očekuje da će se inflacija spustiti na "odgovarajuće" razine do veljače i ožujka iduće godine, a središnja banka prošlog je četvrtka podigla procjenu inflacije za kraj 2022. na 60,4 posto, s prethodno projiciranih 42,8 posto .Oporbeni zastupnici i ekonomisti doveli su u pitanje pouzdanost podataka turskog statističkog instituta (TUIK), što u TUIK-u odbacuju. Ankete pokazuju da Turci vjeruju da je inflacija daleko viša nego što pokazuju službeni podaci.

IlustracijaZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Na nacrt prijedloga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je bio u javnom savjetovanju do 18. svibnja, pristiglo je ukupno 384 komentara na koje će Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) odgovoriti i potom objaviti izvješće, a očekuje se da će stići na Vladu 11. lipnja, doznaje se u utorak iz MINTS-a.

)ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) podržalo je na sjednici u utorak Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. koji je socijalnim partnerima predstavio ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) -  Bosqar Invest u utorak je na konferenciji za novinare predstavio javni poziv za upis i podnošenje ponuda za kupnju novih dionica, njih 5,89 milijuna po cijeni u rasponu od 25,50 do 26,50 eura po dionici, a cilj im je prikupiti oko 150 milijuna eura  novog kapitala.

ZAGREB, 18. svibnja 2026. (Hina) - Hrvatska udruga poslovnih žena Krug u ponedjeljak je dodijelila godišnja priznanja poduzetnicama za 2025. koje se ističu izvrsnošću i doprinosu hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je poduzetnicom godine proglasila Jelenu Cvitanić Herak iz riječke tvrtke Lantina, a menadžericom Kristinu Peruško iz pulske tvrtke Uniline.

BJELOVAR, 18. svibnja 2026. (Hina) - Gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo je u ponedjeljak da je Bjelovar iz EU-a i nacionalnih fondova povukao više od 60 milijuna eura bespovratnih sredstava za kulturnu infrastrukturu, što je tri puta više od ulaganja u najskuplji projekt u povijesti Grada, Terme Bjelovar – Wellovar.