21.07.2022 12:05
Poslovna tajna 2
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) je 21. srpnja 2022. godine objavila da je izrekla dvije upravne novčane kazne u visini od 2,18 milijuna kuna. Agencija je izrekla novčanu kaznu od 2,15 milijuna kuna pružatelju telekomunikacijskih usluga zbog nepoduzimanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera sigurnosti obrade osobnih podataka te je izrekla novčanu kaznu od 30.000 kuna prodajno-servisnom centru automobila zbog neoznačavanja objekta pod videonadzorom.

AZOP je izrekao upravnu novčanu kaznu u iznosu od 2,15 milijuna kuna voditelju obrade – pružatelju telekomunikacijskih usluga zbog nepoduzimanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera sigurnosti obrade osobnih podataka, što je dovelo do neovlaštene obrade osobnih podataka cca 100.000 ispitanika, odnosno neovlaštenog pristupa osobnim podacima od strane napadača. Voditelj obrade nije poduzeo potrebne mjere za postizanje odgovarajuće mjere sigurnosti sukladno postojećim predvidivim rizicima, čime je postupio protivno članku 25. stavku 1. te članku 32. stavku 1. točke b) i d) i stavku 2. Opće uredbe o zaštiti podataka.

Za predmetnu povredu, AZOP je saznao od strane voditelja obrade putem zaprimljenog Izvješća o povredi osobnih podataka, sukladno članku 33. stavku 1. Opće uredbe o zaštiti podataka. Također, voditelj obrade izvijestio je i korisnike svojih usluga o predmetnom incidentu.

U predmetnom slučaju, utvrđeno je da voditelj obrade provodi određene organizacijske i tehničke mjere pri obradi osobnih podataka, ali u konkretnom slučaju one nisu bile dovoljne. Naime, voditelj obrade učinio je višestruke propuste prilikom dizajniranja sustava obrade, uključivo, ograničavanje pristupa, nadzor, izvješćivanje, pravovremeno reagiranje i uključivanje odgovarajućih korektivnih akcija u sustavu te izvršavanje propisanih organizacijskih mjera sadržanih u postojećim internim aktima te konačno i izmjena istih sukladno utvrđenjima u predmetnoj povredi. Za navedena kršenja, Opća uredba o zaštiti podataka propisuje izricanje upravne novčane kazne sukladno članku 83. stavku 4. točke a), odnosno upravne novčane kazne do 10 000 000 eura ili u slučaju poduzetnika do 2% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno što je veće.

Isto tako, kao otegotnu okolnost AZOP nalazi u činjenici da je voditelj obrade jedno od vodećih društava pružatelja telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj te je bilo za očekivati da će zbog velikog opsega osobnih podataka koje obrađuje primijeniti složenije organizacijske i tehničke mjere zaštite prije početka, kao i tijekom same obrade, uzimajući u obzir najnovija dostignuća, trošak provedbe te prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizike različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca koji proizlaze iz obrade podataka, a posebice nakon predmetne povrede, što je isto društvo propustilo učiniti.

Slijedom na utvrđene okolnosti, AZOP je sukladno svojim ovlastima iz članka 58. stavka 2. točke i Opće uredbe o zaštiti podataka izrekao upravnu novčanu kaznu, a sve u skladu s uvjetima za njezino izricanje iz članka 83. Opće uredbe i članka 44., 45. i 46. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Upravna novčana kazna od 30 tisuća kuna zbog neoznačavanja objekta pod videonadzorom

U drugom slučaju AZOP je po službenoj dužnosti, bez prethodne najave, proveo izravan nadzor nad obradom i provođenjem zaštite osobnih podataka, prikupljanja i obrade osobnih podataka učinjenih videonadzornim sustavom te je utvrdio kako voditelj obrade – prodajno-servisni centar automobila sa sjedištem u Zagrebu nije označio da su pojedine prostorije u njemu, kao i vanjske površine predmetnog objekta, pod videonadzorom, a što je protivno članku 27. stavku 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Za navedenu povredu AZOP je, u skladu s člankom 51. stavkom 1. alinejom 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, izrekao upravnu novčanu kaznu u iznosu od 30 tisuća kuna.

Upravo korektivna mjera u vidu upravne novčane kazne je učinkovita, proporcionalna i odvraćajuća te u potpunosti primjerena okolnostima za obje izrečene kazne, a koje se uplaćuju u korist državnog proračuna.

Izvor: Agencija za zaštitu osobnih podataka | AZOP

IlustracijaZAGREB, 13. veljače 2026. (Ministarstvo financija) - U petak je u Ministarstvu financija održano javno predstavljanje izmjena Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala s ciljem znatnog smanjenja administrativnog opterećenja za poduzetnike kada je riječ o izvještavanju o održivosti.

ZAGREB, 12. veljače 2026. (Hrvatska obrtnička komora) - Na predstavljanju 1. Susreta obrtnica koji će se 6. ožujka 2026. godine održati u Dugoj Resi predstavljeni su podaci o ženskom obrtništvu pa tako, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. godine broj žena obrtnica, kojima je obrt jedina djelatnost iznosi 32.263. U razdoblju od godine dana to predstavlja povećanje od 6 %, a u razdoblju od pet godina povećanje od 42,1 %. Također, dodatnih 18.528 obrtnica imaju obrt uz zaposlenje, odnosno 36 posto obrtnica u Hrvatskoj zaposleno je i radi u obrtu.

ZAGREB, 13. veljače 2026. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisuje Javni poziv za dostavu prijedloga projekata za Program potpore Hrvatima u Republici Srbiji za 2026. godinu.

ZAGREB, 12. veljače 2026. (Ministarstvo financija) - Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija od 16. veljače 2026. otvara upis novog izdanja Trezorskih zapisa Republike Hrvatske ročnosti 364 dana i ciljanog nominalnog iznosa 900 milijuna eura uz godišnju stopu prinosa 2,60% i dospijećem 25. veljače 2027. Upis digitalnim kanalima počinje već u nedjelju u ponoć.

ZAGREB, 12. veljače 2026. (Hina) - Ministarstvo gospodarstva u četvrtak je izvijestilo da je u javnom savjetovanju nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obrtu, kojim se predviđa uvođenje instituta privremenog poslovođe i obiteljskog obrta, a obrtnicima bi se omogućio i nastavak rada nakon umirovljenja te bi im se smanjio komorski doprinos radi rasterećenja njihova poslovanja.