Prema najnovijim podacima Eurostata, rast cijena stanova i kuća ubrzan je u cijeloj EU, na 10,5 posto, najviše od posljednjeg tromjesečja 2006. godine, uoči početka velike financijske krize. Pritom je rast u čak 17 zemalja premašio 10 posto. Više je razloga tom trendu, a prema mišljenju Vedrana Šošića, glavnog ekonomista HNB-a, osobito su mu pridonijeli "povećani troškovi gradnje, koji su doveli do puno većeg rasta cijena novogradnje, zatim još uvijek vrlo povoljni uvjeti financiranja te ubrzavanje inflacije koje je poguralo i rast plaća". No, dodaje kako je ove godine zabilježena i "rekordna runda" APN-ova programa, a kako se krediti uglavnom realiziraju u svibnju i lipnju, pretpostavljam da su sudionici natječaja stanove tražili već u prvom tromjesečju".

Najveće poskupljenje stanova i kuća, prema podacima Eurostata, imaju zemlje koje se trenutačno bore s većom inflacijom, pa i rastom kamatnih stopa. U Češkoj, primjerice, u prva tri mjeseca porasle su čak 24 posto, u Estoniji 21 posto, a u Mađarskoj 20,6 posto. S druge strane, najsporiji rast bilježe Cipar, 1,1 posto, Finska 4,3 posto, te Italija, 4,6 posto. U prosjeku EU Od 2015. godine, pak, podaci Eurostata pokazuju da su nekretnine u Hrvatskoj poskupjele 40 posto dok je prosječno poskupljenje u zemljama EU tijekom proteklih šest godina iznosilo 37,4 posto. U nadolazećim mjesecima, s rastom kamatnih stopa i aktualnim trendom pada cijena metala i drugih sirovina koje utječu na troškove gradnje, uzlazni trend na tržištu nekretnina mogao bi biti zaustavljen. Stručnjaci za to područje očekuju pad potražnje za stanovima i kućama, kako zbog slabijeg interesa za kredite, tako i zbog očekivanja da će, s usporavanjem ekonomije, građani koji raspolažu viškom gotovine, domaći i strani, biti manje spremni za ulaganja.