Na konferenciji je predstavljena nova analiza hrvatske ICT industrije izrađena u suradnji s Finom. Ona po riječima predsjednika HUP ICT-a Hrvoja Balena (Algebra) pokazuje da se ICT sektor stalno razvija i raste od 2008. godine, ali i da su unatoč mnogim naporima udruge i drugih iz sektora još prisutni problemi koji koče razvoj. To su nepoticajan fiskalni okvir za inovacije, previsoki i prekobrojni nameti, nedorečeni zakoni i loš obrazovni sustav, nedostatak kvalitetnih stručnih kadrova i drugi. Iznoseći rezultate analize o stanju u ICT sektoru, Balen je istaknuo da s prihodima od 6,1 milijardu eura taj sektor čini oko 5 posto ukupne ekonomije odnosno njezinih ukupnih prihoda od oko 117 milijardi eura.

"Rast ICT-a od 11 posto u 2021. godini veći je od onih u drugim sektorima, jer nas krize ne sputavaju toliko kao druge. Izvoz je u odnosu na prihode došao ukupno u ICT-u na oko 28 posto, dok je u nekim podsegmentima ICT-a, poput računalnog programiranja i viši", kazao je Balen. Još važnijim je ocijenio podatak o dodanoj vrijednosti ICT-a, ono što ostaje u Hrvatskoj kroz plaće, poreze i dobit, što iznosi više od 2 milijarde eura od ukupnih 6,1 milijarde prihoda, kao i investicije koje su u tom sektoru u 2021. bile 440 milijuna eura i još 96 milijuna eura u istraživanje i razvoj. "U prihodima su se 2019. primjerice dvije dominantne djelatnosti ICT-a - telekomi i računalno programiranje, 'susreli', no onda su telekomi 'malo zastali', dok se u broju zaposlenih ICT ukupno ima čime pohvaliti tj. sa njih oko 46 tisuća, i što je u stalnom porastu, ali i značajno s obzirom na dodanu vrijednost koju oni stvaraju”, naglasio je Balen. "Sve nas muči visoko opterećenja rada i kako se rad vrednuje, a iako raste broj zaposlenih iz godine u godinu još brže rastu troškovi, što ide i iz porezne politike. Velikog utjecaja će sada imati i energetska kriza i rast troškova života, no ulaganja u ljude treba povećati”, dodao je Balen, iznoseći da je u 2021. prosječna neto plaća u ICT-u bila 1.345 eura, za razliku od 2008. kada je bila oko 800 eura. Kazao je i da je Hrvatska među jedine tri zemlje u EU, uz Finsku i Estoniju, koja je smanjila broj ICT profesionalaca, i to za 2,8 posto, što zbog odlaska ljudi u inozemstvo, što zbog nedostatnog obrazovanja i drugog, i to je veliki problem, jer nema tko raditi. Cilj u EU je da se sadašnji broj ICT profesionalaca sa 8,5 milijuna poveća do 2030. na 20 milijuna, i to u Hrvatskoj treba imati u vidu, i učiniti sve da se smanje ogromne cijene troška rada, te olakša zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj, ali i studiranje strancima, poručio je Balen.

Zamjenik predsjednika udruge Siniša Đuranović (HT) naglasio je pak da je ICT sektor važan za sve druge sektore i svi ga trebaju te da stoga država i Vlada moraju pomoći i taj sektor, kako bi bio konkurentniji. Pomoć države potrebna je i u relaksaciji propisa gradnje infrastrukture, jer je danas primjerice nemoguće graditi u Istri nove bazne stanice zbog prostornih planova, a bez toga dolazi u pitanje kvaliteta signala i brzina mreža. Na konferenciji HUP ICT-a najavili su i da uskoro kreće portal u sklopu novog nacionalnog projekta za digitalne vještine i radna mjesta, kako bi se dodatno promoviralo i učinilo sve da se ICT uvede u što više škola kao i specijalizirani ICT studij na engleskom jeziku te poduka za digitalne vještine i za neiformatičare, jer praktički sada svima, u svim sektorima trebaju te vještine.