06.07.2022 10:53
Poticanje ulaganja
ZAGREB, 5. srpnja 2022. (Hina) - Prihodi informacijsko-komunikacijskih djelatnosti (ICT) u Hrvatskoj narasli su u 2021. godini za 11 posto u odnosu na godinu prije ili na 6,1 milijardu eura, a u fokusu sektora su inovacije i razvoj, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare udruge ICT industrije Hrvatske udruge poslodavaca "HUP ICT".
Na konferenciji je predstavljena nova analiza hrvatske ICT industrije izrađena u suradnji s Finom. Ona po riječima predsjednika HUP ICT-a Hrvoja Balena (Algebra) pokazuje da se ICT sektor stalno razvija i raste od 2008. godine, ali i da su unatoč mnogim naporima udruge i drugih iz sektora još prisutni problemi koji koče razvoj. To su nepoticajan fiskalni okvir za inovacije, previsoki i prekobrojni nameti, nedorečeni zakoni i loš obrazovni sustav, nedostatak kvalitetnih stručnih kadrova i drugi. Iznoseći rezultate analize o stanju u ICT sektoru, Balen je istaknuo da s prihodima od 6,1 milijardu eura taj sektor čini oko 5 posto ukupne ekonomije odnosno njezinih ukupnih prihoda od oko 117 milijardi eura.

"Rast ICT-a od 11 posto u 2021. godini veći je od onih u drugim sektorima, jer nas krize ne sputavaju toliko kao druge. Izvoz je u odnosu na prihode došao ukupno u ICT-u na oko 28 posto, dok je u nekim podsegmentima ICT-a, poput računalnog programiranja i viši", kazao je Balen. Još važnijim je ocijenio podatak o dodanoj vrijednosti ICT-a, ono što ostaje u Hrvatskoj kroz plaće, poreze i dobit, što iznosi više od 2 milijarde eura od ukupnih 6,1 milijarde prihoda, kao i investicije koje su u tom sektoru u 2021. bile 440 milijuna eura i još 96 milijuna eura u istraživanje i razvoj. "U prihodima su se 2019. primjerice dvije dominantne djelatnosti ICT-a - telekomi i računalno programiranje, 'susreli', no onda su telekomi 'malo zastali', dok se u broju zaposlenih ICT ukupno ima čime pohvaliti tj. sa njih oko 46 tisuća, i što je u stalnom porastu, ali i značajno s obzirom na dodanu vrijednost koju oni stvaraju”, naglasio je Balen. "Sve nas muči visoko opterećenja rada i kako se rad vrednuje, a iako raste broj zaposlenih iz godine u godinu još brže rastu troškovi, što ide i iz porezne politike. Velikog utjecaja će sada imati i energetska kriza i rast troškova života, no ulaganja u ljude treba povećati”, dodao je Balen, iznoseći da je u 2021. prosječna neto plaća u ICT-u bila 1.345 eura, za razliku od 2008. kada je bila oko 800 eura. Kazao je i da je Hrvatska među jedine tri zemlje u EU, uz Finsku i Estoniju, koja je smanjila broj ICT profesionalaca, i to za 2,8 posto, što zbog odlaska ljudi u inozemstvo, što zbog nedostatnog obrazovanja i drugog, i to je veliki problem, jer nema tko raditi. Cilj u EU je da se sadašnji broj ICT profesionalaca sa 8,5 milijuna poveća do 2030. na 20 milijuna, i to u Hrvatskoj treba imati u vidu, i učiniti sve da se smanje ogromne cijene troška rada, te olakša zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj, ali i studiranje strancima, poručio je Balen.

Zamjenik predsjednika udruge Siniša Đuranović (HT) naglasio je pak da je ICT sektor važan za sve druge sektore i svi ga trebaju te da stoga država i Vlada moraju pomoći i taj sektor, kako bi bio konkurentniji. Pomoć države potrebna je i u relaksaciji propisa gradnje infrastrukture, jer je danas primjerice nemoguće graditi u Istri nove bazne stanice zbog prostornih planova, a bez toga dolazi u pitanje kvaliteta signala i brzina mreža. Na konferenciji HUP ICT-a najavili su i da uskoro kreće portal u sklopu novog nacionalnog projekta za digitalne vještine i radna mjesta, kako bi se dodatno promoviralo i učinilo sve da se ICT uvede u što više škola kao i specijalizirani ICT studij na engleskom jeziku te poduka za digitalne vještine i za neiformatičare, jer praktički sada svima, u svim sektorima trebaju te vještine.

ZAGREB, 17. lipnja 2025. (Ministarstvo financija Republike Hrvatske) - U prvom i drugom krugu upisa trezorskih zapisa upisano je ukupno 1,17 milijardi eura trezoraca, znatno više od ciljanih 850 milijuna eura, od čega su građani upisali i uplatiti gotovo 970 milijuna eura, objavilo je u utorak Ministarstvo financija.

ZAGREB, 16. lipnja 2025. (Hrvatska obrtnička komora) - Vezano uz Nacrt prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju Hrvatska obrtnička komora je ponovila svoje zahtjeve da se predvidi mogućnost obavljanja djelatnosti obrta uz pravo na starosnu mirovinu za obrtnike koji su obavljali djelatnost obrta uz zaposlenje te za obrtnike koji nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu žele otvoriti obrt. HOK ocjenjuje da je prijedlog zakona napravio velik iskorak za hrvatske obrtnike tako što je omogućio isplatu mirovine tijekom nastavka rada uz obrt, no smatramo da su obrtnici umirovljenici i dalje u nepovoljnom položaju isplatom samo 50% mirovine, pri čemu će i dalje iz svog poslovanja podmirivati i poreze i doprinose te na taj način itekako nastaviti pridonositi proračunu Republike Hrvatske.

ZAGREB, 17. lipnja 2025. (Ministarstvo gospodarstva) - U okviru Programa konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. objavljen je poziv na dostavu projektnih prijedloga „IRI S3 - Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“.

U Narodnim novinama, broj 89/2025 od 13. lipnja 2025. objavljen je Zakon o fiskalizaciji. Tim Zakonom uređuje fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji, izdavanje i fiskalizacija elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika.

JADRANOVO, 16. lipnja 2025. (Hina) - Novoizgrađeno privezište u lučkom bazenu Grabrova u luci Jadranovo u koje je uložen milijun eura i u kojemu je osigurano oko 30 komunalnih vezova, u ponedjeljak je svečano otvoreno.