Eurosatory, najveći europski sajam naoružanja i vojne opreme koji se svake dvije godine održava u Parizu, ne propušta nitko tko je u tom biznisu pa tako ni predstavnici hrvatske vojne industrije, kojoj je opet nakon koronakrize krenulo i bilježi brz rast izvoza. Prošla je godina za najvećeg među njima, karlovačkog proizvođača pištolja i jurišnih pušaka HS Produkt, bila najbolja u povijesti, a uprihodio je više od 1,07 milijardi kuna, gotovo u cijelosti na stranim tržištima.
Drugi najveći igrač u ovom sektoru zagrebački DOK-ING od izvoza svojih robotiziranih besposadnih vozila za razminiranje ostvario je rekordnih 265 milijuna kuna prihoda. Proizvođač kaciga Šestan-Busch uprihodio je 66 milijuna kuna, a otprilike toliko i državna Agencija Alan. Pa premda su najveći imali svoje štandove u Parizu, važan je jak zajednički nastup putem Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambenih industrija, koji okuplja već više od 60 hrvatskih tvrtki. Koliko taj sektor bukti, pogotovo nakon početka rata u Ukrajini, pokazuje i to što je prije tri mjeseca taj klaster obuhvaćao 40-ak tvrtki.
Goran Basarac, predsjednik Klastera, potvrđuje da je potražnja za oružjem i dalje velika, kao i na posljednjem vojnom sajmu u Njemačkoj prije nekoliko mjeseci, na kojem su kupci doslovno htjeli kupiti i proizvode skidajući ih s izložbenih lutaka. "Potražnja je slična, ali došlo je do velike fragmentacije tržišta", kaže Basarac. Potražnja vezana za rat u Ukrajini, naime, ne dolazi s vladine razine, nego se čini da svaka vojna postrojba u Ukrajini ima svog predstavnika koji dolazi naručivati i kupovati te želi neke svoje posebnosti. Ta je situacija teška za proizvođače, primjerice kaciga, jer se radi o narudžbama od 1500 do 2000 proizvoda, što znači da ne mogu proizvesti velike serije, nego se moraju prilagođavati svakom naručitelju. Osim Ukrajine, glavna tema na Eurosatoryju je Europski obrambeni fond (EDF), koji je već na početku težak oko 8 milijardi eura. EDF je već startao, kaže Basarac, a Klaster radi na povezivanju jer se na sredstva tog fonda naši proizvođači ne mogu samostalno prijavljivati, nego u kooperacijama, u pravilu barem s tri tvrtke iz barem dviju zemalja.
ZAGREB, 14. srpnja 2025. (Ministarstvo gospodarstva) - Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da se Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivate više neće donositi, a što je posljedica temeljite analize i praćenja globalnih tržišnih kretanja.
ZAGREB, 19. srpnja 2025. (Nezavisni hrvatski sindikati) - NHS - U javnom prostoru sve se češće pojavljuju informacije o navodno rekordnim plaćama u Hrvatskoj, pri čemu se poziva na neslužbene izvore, poput anketnih istraživanja portala za zapošljavanje. Jedan od posljednjih primjera jest tvrdnja kako je „prosječna neto plaća premašila 1.500 eura“, što je u potpunom raskoraku sa službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
OSIJEK, 14. srpnja 2025. (Hina) - Osim sufinanciranja projekata privatnih poduzetnika, postoji prostor da Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) financijski podupire i projekte javnog sektora, poput priuštivog stanovanja, istaknuto je u ponedjeljak na sastanku Uprave HBOR-a i osječko-baranjske županice Nataše Tramišak.
ZAGREB, 11. srpnja 2025. (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) - Radi točnog informiranja javnosti, podsjećamo da je povrat poreza za prvu stambenu nekretninu trajna mjera iz Nacionalnog plana stambene politike, usmjerena na mlade obitelji koje se zbog rasta cijena sve teže odlučuju na kupnju svog prvog doma.
ZAGREB, srpanj 2025. (Hrvatska komora poreznih savjetnika) - Hrvatska komora poreznih savjetnika (HKPS) je s danom 1. srpnja 2025. godine službeno postala punopravna članica Europske federacije poreznih savjetnika (ETAF).