Uvodi se zajednička mirovinska štednja za sve građane EU
Europa je napravila prvi korak ka stvaranju zajedničke paneuropske mirovine. U ožujku ove godine stupila je na snagu Uredba o paneuropskom mirovinskom proizvodu (PEPP) a sadržaj te uredbe pretočit će se i u novi hrvatski zakon.
Ministarstvo financija pokrenulo je proces savjetovanja o zakonu o paneuropskom mirovinskom proizvodu koji će donijeti konkurenciju postojećim mirovinskim fondovima trećeg stupa. Paneuropski mirovinski proizvod priprema se već nekoliko godina, te je on prvi zajednički mirovinski proizvod Europske unije unutar kojega može štedjeti svaki od 450 milijuna stanovnika Europske unije.
PEPP je sličan hrvatskom trećem stupu, njegov rad nadzirat će europski regulator za mirovine u suradnji s nacionalnim regulatorima, štednja za starost bit će dobrovoljna, a velika je prednost paneuropskog trećeg stupa nad ostalima koji prodaju štednju za starost ta što će se uloženo za starost moći slobodno prebacivati iz jedne države članice u drugu.
Mladi koji često mijenjaju mjesto rada i boravka unutar EU slobodno će vući svoju štednju za sobom i nastaviti ulagati na svoj mirovinski račun bez obzira na to žive li u Hrvatskoj, Francuskoj, Irskoj ili Švedskoj te neovisno o tome gdje su ga otvorili.
Nomadski stil života i rada dobio je i nomadski mirovinski proizvod koji bi nakon 20, 30 ili 40 godina zajedničke štednje onima koji su ulagali u paneuropski treći stup trebao donijeti i sličan ili isti iznos mirovine. Europska komisija tvrdi da jedva 30 posto Europljana u dobi od 25 do 59 godina dodatno štedi za starost, što predstavlja veliki problem kada dođu u mirovinu.
Dakle, većina Europljana oslanja se na obavezno državno mirovinsko osiguranje. Hrvatska je tu na neki način izuzetak, jer ima tri mirovinska stupa, no svejedno je Hrvatska prema visini mirovina u odnosu na plaće od 40 posto druga najlošija članica EU nakon Irske, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 8. lipnja 2026. (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) - Na početnoj konferenciji predstavljen je Projekt „Uvođenje sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena i podizanje razine svijesti o dobrobiti prijavljenog rada“. Projekt predstavlja jednu od ključnih aktivnosti usmjerenih na jačanje informiranosti te podizanje svijesti poslodavaca, radnika i šire javnosti o štetnosti neprijavljenoga rada te dugoročno jačanje zakonitosti poslovanja i učinkovitije suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj.