Analiza godišnjih financijskih izvještaja, koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti, pokazala je da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine, ističu iz Financijske agencije (Fina).
Tako je od 144.259 poduzetnika u 2021. godini, njih 28.507 ili 19,8 posto poslovalo u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Fine. Slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (22.717), što je dio od 15,7 posto, građevinarstvu (18.820) s udjelom od 13 posto i prerađivačkoj industriji (15.634), s udjelom od 10,8 posto u ukupnom broju poduzetnika, obveznika poreza na dobit (bez financijskih institucija).
Kod 144.259 poduzetnika u prošloj su godini bila 964.742 zaposlena na temelju sati rada, što je u odnosu na 2020. godinu porast za 32.167 ili 3,4 posto.
Najviše zaposlenih u prerađivačkoj industriji
Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini. Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 236.151 radnika (24,5 posto), a trgovina 190.955 (19,8 posto), navode iz Fine.
"Nominalno, broj radnika najviše je porastao u građevinarstvu (7.242), području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.351), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3.808) i trgovini (3.610)", ističu iz Fine.
Po podacima iz analize, poduzetnici u građevinarstvu lani su imali 107.879 zaposlenih na temelju sati rada, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je zaposleno 71.175 radnika, a u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima su bila 65.272 zaposlena.
Iz Fine navode i kako je najveći nominalni pad broja zaposlenih zabilježen kod poduzetnika u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija (147), a ti su poduzetnici lani imali 11.476 zaposlenih na temelju sati rada.
Najveći prihodi i rashodi imali su poduzetnici u trgovini
Najveće prihode i rashode u prošloj su godini ostvarili poduzetnici u trgovini - prihode od 296,1 milijardu kuna te rashode u iznosu od 282,1 milijardu kuna. Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji s ukupnim prihodima od 207,5 milijardi kuna i rashodima od 194,9 milijardi kuna, a potom poduzetnici u građevinarstvu - 70,7 milijardi kuna prihoda i 66,9 milijardi kuna rashoda.
Po podacima Fine, najveći rast ukupnih prihoda u prošloj su godini u odnosu na 2020. godinu zabilježili poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (65,8 posto) te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije (55,1 posto).
Poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane lani su ostvarili ukupne prihode u iznosu 28,8 milijardi kuna, dok su poduzetnici u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije imali prihode od 65,1 milijardu kuna.
Iz Fine ističu i kako su jedino poduzetnici u djelatnosti javne uprave i obrane; obvezno socijalno osiguranje zabilježili pad ukupnih prihoda (9,9 posto). Ukupni su prihodi tih poduzetnika lani iznosili nešto manje od 180 milijuna kuna.
Po neto dobiti najbolji poduzetnici u trgovini, potom prerađivačkoj industriji
Prema neto dobiti u 2021. godini najbolji su poduzetnici u trgovini s 11,5 milijardi kuna, što je povećanje od 49,8 posto u odnosu na 2020. godinu, navode iz Fine. Slijede poduzetnici prerađivačke industrije s 10,6 milijardi kuna konsolidirane neto dobiti, a treći su poduzetnici u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, s 4,5 milijardi kuna neto dobiti.
Više od četiri milijarde kuna konsolidirane neto dobiti (4,1 milijardu kuna) u prošloj su godini imali i poduzetnici u djelatnosti informacije i komunikacije, pokazuju analiza Fine na temelju podataka iz registra godišnjih financijskih izvještaja (bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija koje godišnje financijske izvještaji sastavljaju na posebnim obrascima, različitim od obrazaca na kojima ih sastavljaju poduzetnici iz realnog sektora).
ZAGREB, 22. siječnja 2025. (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je konstatirao da je imovina bankarskog sustava u prvih devet mjeseci 2024. porasla za 3,4 milijarde eura u odnosu na prosinac 2023., kao i da je nastavljen rast kredita kućanstvima, osobito gotovih nenamjenskih kredita, priopćeno je iz HNB-a.
SPLIT, 21. siječanj 2025., (Grad Split) - Grad Split raspisao je Javni poziv za sufinanciranje zamjene prozora radi zaštite od buke u staroj gradskoj jezgri (Zona A) za 2025. godinu. Cilj ovog programa je poboljšanje kvalitete života stalnog stanovništva, uz očuvanje povijesne i kulturne baštine.
RIJEKA, 22. siječanj 2025. (Grad Rijeka) - Grad Rijeka je putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života objavio Javni natječaj za financiranje projekata i programa iz područja zdravstva, socijalne zaštite i unapređenja kvalitete života u 2025. godini.
PULA, 21. siječanj 2025. (Grad Pula) - Gradonačelnik Pule, Filip Zoričić, donio je 21. siječnja 2025. odluku o dodjeli studentskih stipendija za akademsku godinu 2024./2025. Ukupno je dodijeljeno 174 stipendija, za što je u gradskom proračunu osigurano 270 tisuća eura.
ZAGREB, 20. siječanj 2025. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za koheziju i reforme Raffaele Fitto u ponedjeljak, 20. siječnja boravio je u Zagrebu te s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, ministrom financija Markom Primorcem i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem razgovarao o praktičnoj provedbi i budućnosti kohezijske politike te provedbi hrvatskog plana oporavka i otpornosti.