Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u svibnju za 0,8 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju i iznosio je 110,1 bod. Najsnažnije je u prošlom mjesecu pogoršano raspoloženje među potrošačima čiji je indeks pao za 3,4 boda u odnosu na travanj, kliznuvši ispod dugoročnog prosjeka u proteklih 20 godina. Prigušena su i očekivanja u uslužnom i građevinskom sektoru čiji su indeksi pali za 1,4 odnosno 0,6 bodova. Menadžeri u maloprodaji pokazali su pak izraženi optimizam, iskazan u skoku indeksa za čak 6,4 boda u odnosu na travanj.  Blago su poboljšana i očekivanja u industriji, čiji je indeks porastao za pola boda. Poslovni čelnici signaliziraju istodobno smanjenu potražnju za radnom snagom, što se očitovalo u padu indeksa za 3,3 boda. Neizvjesnost je po njihovoj percepciji ublažena u odnosu na travanj, unatoč poskupljenju energenata i problemima u nabavnim lancima, pa je indeks EUI pao za 1,3 boda u odnosu na travanj.

Stabilizacija u Europi

Na razini EU-a indeks ekonomske klime pao je u svibnju za pola boda u odnosu na travanj dok je u eurozoni bio gotovo nepromijenjen. U travnju ESI je na oba područja bio pao za 1,7 bodova. Najveći su pesimizam i u EU i u eurozoni iskazali menadžeri u industriji, čiji je indeks pao za po 1,4 boda. Blago je pogoršano i raspoloženje među potrošačima u EU, za 0,4 bodova, dok su oni u eurozoni iskazali pojačani optimizam, iskazan u rastu indeksa za 0,9 bodova. U građevinskom i sektoru maloprodaje očekivanja su na oba područja bila gotovo nepromijenjena. Značajnijih promjena nije bilo ni u uslužnom sektoru EU-a dok su uslužne kompanijeu u eurozoni pokazale tračak optimizma, koji se očitovao u rastu indeksa za 0,4 boda u odnosu na travanj. Menadžeri očekuju da će zapošljavati nove radnike i u idućim mjesecima, pa je tako indeks EEI u svibnju porastao za 0,5 bodova u EU, te za 0,3 boda u eurozoni. Neizvjesnost je prema njihovoj percepciji ublažena u usporedbi s travnje,. iskazana u padu indeksa u svibnju, za 2,7 bodova u EU i za 3,1 bod u eurozoni.