Unatoč pandemiji, putničke agencije su i u 2021., kao i obično, više radile sa stranim turistima, odnosno u njihovoj organizaciji 1,2 milijuna stranih turista bilo je na višednevnim putovanjima u Hrvatskoj, ostvarivši 8,1 milijun noćenja. To je u odnosu na 2020. bilo 100,5 posto više agencijskih stranih turista i 99,5 posto više njihovih noćenja, ali je u odnosu na 2019. još zaostatak - od 55 posto u dolascima i od 50 posto u noćenjima. Kao i ranijih godina, i u 2021. domaće putničke agencije su među stranim turistima koje su njihovim posredstvom došle u Hrvatsku imale najviše Nijemaca koji su ostvarili i najviše noćenja, gotovo 40 posto od ukupnih stranih (agencijskih) noćenja. Daleko 'iza njih' su Austrijanci, s udjelom u noćenjima od 8 posto, Poljaci sa 7,5 posto, Slovenci sa 7,4 posto te Česi sa 7 posto, a u noćenjima u aranžmanima agencija slijede turisti iz Ujedinjene Kraljevine, Mađarske, Nizozemske, Slovačke i Italije, koji su svi ostvarili i više noćenja nego 2020.
Domaćih noćenja u Hrvatskoj u 2021. više, a u inozemstvu manje
Domaći turisti su u 2021. s agencijama najviše putovali po Hrvatskoj, te ih je u njihovoj organizaciji 280 tisuća bilo na višednevnim putovanjima, što je 74,5 posto više nego 2020., a ostvarili su i 75,1 posto više noćenja ili 1,1 milijun. To je, pak, u usporedbi s rekordnom i pretpandemijskom 2019. oko 26 posto manje, odnosno noćenja 22 posto manje. Domaći su putem agencija putovali i u strane zemlje, njih 44 tisuće, koji su ostvarili 172 tisuće noćenja izvan Hrvatske, ali je to u odnosu na 2020. za 15,6 posto manje turista i 16,3 posto manje noćenja. U odnosu na 2019., ti minusi su i veći - broj domaćih turista koji su putovali u strane zemlje manji je za 87 posto, a njihovih noćenja za 86,2 posto. Među stranim zemljama u koje su domaći najviše putovali u 2021. nije bilo velikih promjena u odnosu na prethodne godine, manje-više su to uvijek iste destinacije, pa ih je tako i u 2021. u organizaciji agencija najviše putovalo u Italiju, njih 14 posto od ukupnog broja koji su išli u inozemstvo, a zatim 9 posto njih u Tursku, a u Bosnu i Hercegovinu njih 8,5 posto. U Mađarsku ih je sa agencijama putovalo 6 posto, u Sloveniju 5,4 posto, u Francusku i Njemačku po njih oko 5 posto, a putovali su i u Austriju, Ujedinjene Arapske Emirate, SAD, Španjolsku i druge destinacije. Podaci DZS-a za fizički turistički promet putničkih agencija u 2021. odnose se na 1.167 agencija koje su poslovale u toj godini, u kojima je bilo nešto više od 4 300 zaposlenih, od kojih oko 3 300 stalno. Usporedbe radi, a po podacima iz iste statistike DZS-a za pretprošlu godinu, agencija je u 2020. bilo 1 135, a zaposlenih u njima nešto više od 4 400, od kojih oko 3 500 za stalno.
Zagreb, 5. studeni 2025. (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) - U Zagrebu 4. studenog 2025. održana je konferencija Zagreb financijski forum na kojoj su se okupili vodeći stručnjaci, inovatori i donositelji odluka u bankarskoj i financijskoj industriji. Na konferenciji se diskutiralo o nekoliko ključnih tema: ravnoteži inovacija i regulacije, iskustvu korisnika prilikom plaćanja, digitalnom euru, ulozi umjetne inteligencije u kreditiranju i upravljanju rizicima.
ČAZMA/ZAGREB, 5. studenoga 2025. (Hina) - Grad Čazma ove je godine gotovo udvostručio iznos božićnice za umirovljenike, a povećao je i prihodovni cenzus, pa će pravo na božićnicu imati svi umirovljenici čija mirovina ne prelazi 340, 01 euro.
ZAGREB, 5. studenoga 2025. (Hina) - Središnje banke kupile su u rujnu neto oko 39 tona zlata, najviše od početka godine, pokazali su podaci udruge rudarskih kompanija WGC. Središnje su banke u rujnu uvećale kupnju na mjesečnoj razini za 79 posto, izračunali su u WGC-u.
ZAGREB, 4. studenoga 2025. (Hina) - Minimalna studentska satnica u 2026. godini iznosit će 6,56 eura neto, što je povećanje od 0,50 eura u odnosu na ovu godinu.
ZAGREB, 4. studenoga 2025. (Hina) - Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić dodijelio je u utorak 83 ugovora o financiranju korisnika intervencije "Uspostava mladih poljoprivrednika", ukupno vrijedne više od 6,2 milijuna eura.