Kako napominju iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), značajniji oporavak i izraženije smanjenje ranjivosti sektora koji nadziru koči ubrzani rast cijena, koji smanjuje kupovnu moć kućanstava i posljedično usporava potrošnju. Dodatni izvor neizvjesnosti i prepreka nastavku pozitivnih gospodarskih trendova je, uz i dalje prisutne epidemiološke mjere, eskalacija geopolitičkog rizika povezana s početkom rata u Ukrajini i uvedenim sankcijama Rusiji.

Makroprudencijalni skener rizika pruža uvid u proces identifikacije, procjene i praćenja evolucije sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga koji je pod nadzorom Hanfe, kako bi se pravovremeno poduzele odgovarajuće mjere u cilju sprječavanja njihove materijalizacije i narušavanja stabilnosti financijskog sustava. 

U novom izdanju skenera regulator između ostalog ističe da su pozitivni cjenovni trendovi na dioničkim tržištima bili nastavljeni tijekom posljednjeg tromjesečja 2021., no taj se trend naglo preokrenuo u siječnju i veljači 2022. kada je prosječna korekcija na europskim tržištima iznosila -1,5 posto u odnosu na kraj 2021. godine. 

Iako domaće dioničko tržište u prethodnom razdoblju nije bilježilo rekordno visoka vrednovanja, globalne tržišne korekcije i pogoršanje tržišnog sentimenta odrazili su se i na cijene na domaćem tržištu kapitala, pa su pojedini sektori, čije se poslovanje relativno više oslanja na uvoz materijala, poput građevine, u veljači izgubili i do 10 posto vrijednosti s kraja siječnja 2022. godine, napominju.   

Na rast tržišne volatilnosti u veljači 2022. dodatno je utjecao skok geopolitičkog rizika i uvođenje gospodarskih sankcija Rusiji, koji su rezultirali korekcijama cijena vrijednosnih papira. Tako se S&P 500 indeks u prva dva mjeseca 2022. smanjio za 8,2 posto, dok je vrijednost Crobexa pala za 3,8 posto. 

To je posljedično utjecalo na vrijednost ulaganja domaćeg sektora financijskih usluga pa je imovina mirovinskih fondova na kraju ožujka iznosila 139,8 milijardi kuna, što je smanjenje od 0,7 posto u odnosu na kraj 2021. godine. Ipak, negativan utjecaj tržišnih kretanja na vrijednost neto imovine mirovinskih fondova djelomično je ublažio priljev novih sredstava u visini od 2,8 milijardi kuna, navode.   Investicijski UCITS fondovi su početkom 2022. zabilježili su dvostruki pritisak na imovinu u pogledu negativnih tržišnih kretanja, ali i pojačanih isplata sredstava. Stoga je njihova neto imovina krajem ožujka bila za 16 posto niža u odnosu na kraj 2021. te je iznosila 18,1 milijardi kuna.  

U tom su razdoblju sve vrste fondova zabilježile smanjenje neto imovine, a najveće u apsolutnim i relativnim terminima zabilježili su veličinom najveći obveznički fondovi, čija je neto imovina na kraju ožujka bila za 18,6 posto i 2,8 milijardi kuna manja nego krajem 2021. godine.  

Unatoč naznakama oporavka prinosa UCITS fondova u ožujku 2022. na temelju djelomičnog oporavka tržišnih vrednovanja, rizik profitabilnosti i dalje je naglašen s obzirom na relativno (pre)optmistična dionička vrednovanja, posebno u okolnostima izražene neizvjesnosti i nestabilnosti koje moguće neće biti kratkoročnog karaktera, ocjenjuju u Hanfi.  

Zadržana visoka likvidnost financijskog sustava

Likvidnost sektora financijskih usluga tijekom prvog tromjesečja 2022. zadržana je na vrlo visokim razinama, unatoč povećanim pritiscima na isplate sredstava iz investicijskih fondova, ističu iz Hanfe.  Naime, kako pojašnjavaju iz Hanfe, iako iznenadni pritisci na isplatu udjela mogu narušiti stabilnu likvidnosnu poziciju investicijskih fondova, a preko međusobnih tržišnih izloženosti ujedno se prenijeti i na ostatak sustava, ograničena narav recentnog šoka i visoke zalihe likvidnosti fondova nisu rezultirali materijalizacijom takvog scenarija. 

A nakon visokih pozitivnih prinosa koje su u 2021. ostvarili gotovo svi obvezni mirovinski fondovi, izuzev konzervativne C kategorije čiji su prinosi stagnirali (u 2021. obvezni mirovinski fondovi kategorije A ostvarili su godišnji prinos od 13,5 posto, kategorije B od 7,4 posto, a kategorije C od 0,4 posto) , u 2022. uslijedilo je njihov pad zbog globalnih tržišnih korekcija uslijed eskalacije rata u Ukrajini te postupne normalizacije monetarnih politika. Tako su do kraja ožujka sve kategorije zabilježile negativne prinose, od prosječno -1,9 posto.

S obzirom da su se dionička tržišta već u ožujku krenula oporavljati od gubitaka, u Hanfi očekuju da će se te kratkoročne tržišne turbulencije koje se uobičajeno javljaju s obzirom na brze tržišne reakcije investitora na izmjene makroekonomskih, tržišnih i političkih okolnosti uglavnom apsorbirati u nastavku godine. Međutim, napominju i da će rast opće razine cijena, koji se intenzivirao kao sekundarni makroekonomski utjecaj rata u Ukrajini, realne prinose domaćih fondova zadržati niskima ili negativnima u ovoj  godini.     

Osiguravajuća društva su u prvim mjesecima 2022. ostvarila premijski rast kod neživotnog i životnog osiguranja, što će djelomično ublažiti gubitke od ulaganja koji su se materijalizirali početkom godine. S obzirom na zaoštravanje monetarnih politika i očekivano daljnje povećanje kamatnih stopa tijekom 2022., vrijednost postojećih ulaganja društava bi mogla biti dodatno umanjena. No, istodobno će rast kamatnih stopa imati efekt i na pad vrijednost tehničkih pričuva pa će konačni neto utjecaj primarno ovisiti o ročnoj neusklađenosti imovine i obveza pojedinih društava, navode iz Hanfe. 

Profitabilnost leasing društava također se oporavila tijekom 2021. s obzirom na opći ekonomski rast i posljedično smanjenje kreditnog rizika u korporativnom sektoru. Daljnji rast profitabilnosti uvelike će ovisiti o dinamici makroekonomskih kretanja kao i potencijalnom efektu rasta kamatnih stopa na cijene leasing ugovora, navodi se između ostalog u Hanfinom skeneru.