20.04.2022 10:00
NOVAC
ZAGREB, 19. travnja 2022. (Hina) - Izloženost sektora financijskih usluga sistemskim rizicima na kraju 2021. blago se smanjila i to prvenstveno zbog snažnog oporavka gospodarstva, no daljnje izraženije smanjivanje ranjivosti tog sektora koče ubrzana inflaciija i eskalacija geopolitičkih rizika, ocjena je Hanfe u najnovijem makroprudencijalnom skeneru rizika objavljenom u utorak.

Kako napominju iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), značajniji oporavak i izraženije smanjenje ranjivosti sektora koji nadziru koči ubrzani rast cijena, koji smanjuje kupovnu moć kućanstava i posljedično usporava potrošnju. Dodatni izvor neizvjesnosti i prepreka nastavku pozitivnih gospodarskih trendova je, uz i dalje prisutne epidemiološke mjere, eskalacija geopolitičkog rizika povezana s početkom rata u Ukrajini i uvedenim sankcijama Rusiji.

Makroprudencijalni skener rizika pruža uvid u proces identifikacije, procjene i praćenja evolucije sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga koji je pod nadzorom Hanfe, kako bi se pravovremeno poduzele odgovarajuće mjere u cilju sprječavanja njihove materijalizacije i narušavanja stabilnosti financijskog sustava. 

U novom izdanju skenera regulator između ostalog ističe da su pozitivni cjenovni trendovi na dioničkim tržištima bili nastavljeni tijekom posljednjeg tromjesečja 2021., no taj se trend naglo preokrenuo u siječnju i veljači 2022. kada je prosječna korekcija na europskim tržištima iznosila -1,5 posto u odnosu na kraj 2021. godine. 

Iako domaće dioničko tržište u prethodnom razdoblju nije bilježilo rekordno visoka vrednovanja, globalne tržišne korekcije i pogoršanje tržišnog sentimenta odrazili su se i na cijene na domaćem tržištu kapitala, pa su pojedini sektori, čije se poslovanje relativno više oslanja na uvoz materijala, poput građevine, u veljači izgubili i do 10 posto vrijednosti s kraja siječnja 2022. godine, napominju.   

Na rast tržišne volatilnosti u veljači 2022. dodatno je utjecao skok geopolitičkog rizika i uvođenje gospodarskih sankcija Rusiji, koji su rezultirali korekcijama cijena vrijednosnih papira. Tako se S&P 500 indeks u prva dva mjeseca 2022. smanjio za 8,2 posto, dok je vrijednost Crobexa pala za 3,8 posto. 

To je posljedično utjecalo na vrijednost ulaganja domaćeg sektora financijskih usluga pa je imovina mirovinskih fondova na kraju ožujka iznosila 139,8 milijardi kuna, što je smanjenje od 0,7 posto u odnosu na kraj 2021. godine. Ipak, negativan utjecaj tržišnih kretanja na vrijednost neto imovine mirovinskih fondova djelomično je ublažio priljev novih sredstava u visini od 2,8 milijardi kuna, navode.   Investicijski UCITS fondovi su početkom 2022. zabilježili su dvostruki pritisak na imovinu u pogledu negativnih tržišnih kretanja, ali i pojačanih isplata sredstava. Stoga je njihova neto imovina krajem ožujka bila za 16 posto niža u odnosu na kraj 2021. te je iznosila 18,1 milijardi kuna.  

U tom su razdoblju sve vrste fondova zabilježile smanjenje neto imovine, a najveće u apsolutnim i relativnim terminima zabilježili su veličinom najveći obveznički fondovi, čija je neto imovina na kraju ožujka bila za 18,6 posto i 2,8 milijardi kuna manja nego krajem 2021. godine.  

Unatoč naznakama oporavka prinosa UCITS fondova u ožujku 2022. na temelju djelomičnog oporavka tržišnih vrednovanja, rizik profitabilnosti i dalje je naglašen s obzirom na relativno (pre)optmistična dionička vrednovanja, posebno u okolnostima izražene neizvjesnosti i nestabilnosti koje moguće neće biti kratkoročnog karaktera, ocjenjuju u Hanfi.  

Zadržana visoka likvidnost financijskog sustava

Likvidnost sektora financijskih usluga tijekom prvog tromjesečja 2022. zadržana je na vrlo visokim razinama, unatoč povećanim pritiscima na isplate sredstava iz investicijskih fondova, ističu iz Hanfe.  Naime, kako pojašnjavaju iz Hanfe, iako iznenadni pritisci na isplatu udjela mogu narušiti stabilnu likvidnosnu poziciju investicijskih fondova, a preko međusobnih tržišnih izloženosti ujedno se prenijeti i na ostatak sustava, ograničena narav recentnog šoka i visoke zalihe likvidnosti fondova nisu rezultirali materijalizacijom takvog scenarija. 

A nakon visokih pozitivnih prinosa koje su u 2021. ostvarili gotovo svi obvezni mirovinski fondovi, izuzev konzervativne C kategorije čiji su prinosi stagnirali (u 2021. obvezni mirovinski fondovi kategorije A ostvarili su godišnji prinos od 13,5 posto, kategorije B od 7,4 posto, a kategorije C od 0,4 posto) , u 2022. uslijedilo je njihov pad zbog globalnih tržišnih korekcija uslijed eskalacije rata u Ukrajini te postupne normalizacije monetarnih politika. Tako su do kraja ožujka sve kategorije zabilježile negativne prinose, od prosječno -1,9 posto.

S obzirom da su se dionička tržišta već u ožujku krenula oporavljati od gubitaka, u Hanfi očekuju da će se te kratkoročne tržišne turbulencije koje se uobičajeno javljaju s obzirom na brze tržišne reakcije investitora na izmjene makroekonomskih, tržišnih i političkih okolnosti uglavnom apsorbirati u nastavku godine. Međutim, napominju i da će rast opće razine cijena, koji se intenzivirao kao sekundarni makroekonomski utjecaj rata u Ukrajini, realne prinose domaćih fondova zadržati niskima ili negativnima u ovoj  godini.     

Osiguravajuća društva su u prvim mjesecima 2022. ostvarila premijski rast kod neživotnog i životnog osiguranja, što će djelomično ublažiti gubitke od ulaganja koji su se materijalizirali početkom godine. S obzirom na zaoštravanje monetarnih politika i očekivano daljnje povećanje kamatnih stopa tijekom 2022., vrijednost postojećih ulaganja društava bi mogla biti dodatno umanjena. No, istodobno će rast kamatnih stopa imati efekt i na pad vrijednost tehničkih pričuva pa će konačni neto utjecaj primarno ovisiti o ročnoj neusklađenosti imovine i obveza pojedinih društava, navode iz Hanfe. 

Profitabilnost leasing društava također se oporavila tijekom 2021. s obzirom na opći ekonomski rast i posljedično smanjenje kreditnog rizika u korporativnom sektoru. Daljnji rast profitabilnosti uvelike će ovisiti o dinamici makroekonomskih kretanja kao i potencijalnom efektu rasta kamatnih stopa na cijene leasing ugovora, navodi se između ostalog u Hanfinom skeneru.

GorivoZAGREB, 14. srpnja 2025. (Ministarstvo gospodarstva) - Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da se Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivate više neće donositi, a što je posljedica temeljite analize i praćenja globalnih tržišnih kretanja.

ZAGREB, 19. srpnja 2025. (Nezavisni hrvatski sindikati) - NHS - U javnom prostoru sve se češće pojavljuju informacije o navodno rekordnim plaćama u Hrvatskoj, pri čemu se poziva na neslužbene izvore, poput anketnih istraživanja portala za zapošljavanje. Jedan od posljednjih primjera jest tvrdnja kako je „prosječna neto plaća premašila 1.500 eura“, što je u potpunom raskoraku sa službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

OSIJEK, 14. srpnja 2025. (Hina) - Osim sufinanciranja projekata privatnih poduzetnika, postoji prostor da Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) financijski podupire i projekte javnog sektora, poput priuštivog stanovanja, istaknuto je u ponedjeljak na sastanku Uprave HBOR-a i osječko-baranjske županice Nataše Tramišak.

ZAGREB, 11. srpnja 2025. (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) - Radi točnog informiranja javnosti, podsjećamo da je povrat poreza za prvu stambenu nekretninu trajna mjera iz Nacionalnog plana stambene politike, usmjerena na mlade obitelji koje se zbog rasta cijena sve teže odlučuju na kupnju svog prvog doma.

ZAGREB, srpanj 2025. (Hrvatska komora poreznih savjetnika) - Hrvatska komora poreznih savjetnika (HKPS) je s danom 1. srpnja 2025. godine službeno postala punopravna članica Europske federacije poreznih savjetnika (ETAF).