Iako su kamatne stope još u blagom padu, očekivan je njihov rast pod pritiskom inflacije zbog koje su sve jači zahtjevi prema Europskoj središnjoj banci da poveća referentne kamatne stope. ECB to zasad odbija, u opravdanu strahu da novi udar na prezadužene, kojima bi se tako otežala otplata kredita, uz već povećane troškove života zbog povećanja cijena, i nije baš neko sretno rješenje.  

No, rekordno niske kamate ne mogu potrajati zauvijek i banke su "fiksiranjem" kamata na najrizičniju kategoriju kredita preventivno djelovale kako ne bi same sebi pucale u nogu kad se to dogodi. Uvjete odobravanja kredita nisu posebno revidirale, no s obzirom na to da rade revizije minimalnih troškova života koje uzimaju u procjeni kreditne sposobnosti, a ti su troškovi u posljednje vrijeme rasli, vjerojatno se u praksi ipak vidi neka razlika u odnosu na razdoblje prije razbuktavanja inflacije. Sve više uvode i opciju ugovaranja police redovite otplate kredita.

Trenutačno je, prema povratnim informacijama koje je Večernji list dobio iz najvećih banaka, raspon kamatnih stopa uz koje odobravaju gotovince od 4,16 do 6,49 posto. No, to je tek okvirna ponuda koju usklađuju s rizičnim profilom svakog klijenta, valutom, iznosima i rokom otplate kredita.

Potražnja raste, kažu to u HPB-u, PBZ-u, OTP-u, Addiku...Kamatne stope za kredite u kunama iznose od 4,90 do 5,90 posto (EKS do 6,06 posto). Kredite u eurima odobravaju iznimno rijetko i na izričit zahtjev klijenata pa im ugovori u euru čine tek pet posto svih ugovora gotovinskih kredita koje banka odobri u jednoj godini. Udio gotovinskih kredita u ukupnim kreditima građana iznosio je lani 37,7 posto, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.