Ovog tjedna stupa na snagu nova odluka središnje banke kojom se protuciklički zaštitni sloj kapitala u bankama povećava s 0 na 0,5 posto. Tom se odlukom nalaže bankama da povećaju vlastite rezerve kako bi se zaštitile od mogućih problema s otplatom kredita u budućnosti. Dizanje zaštitne stope uslijedilo je nakon upozorenja europskog regulatora za identificiranje sistemskih rizika da se i u Hrvatskoj tržište nekretnina previše pregrijava, odnosno cijene stanova i kuća rastu više i brže od ostalih ekonomskih pokazatelja. Osim Hrvatske upozorenje da bi što se toga tiče morali nešto napraviti dobili su još Bugarska, Mađarska, Lihtenštajn i Slovačka, dok su Austrija i Njemačka dobile konkretne preporuke za hlađenje pregrijanog tržišta.

Njemačka Bundesbanka na temelju sociodemografskih i ekonomskih kretanja tvrdi da su cijene nekretnina u njemačkim gradovima od 15 do 50 posto iznad opravdane razine. Slične procjene za Hrvatsku nema. Što će konkretno te preporuke donijeti u stvarnom životu, najbolje se vidi na primjeru Austrije koja je uvela znatnija ograničenja za stambene kredite. Po novome, rata stambenog kredita u Austriji ne smije premašiti 40 posto mjesečne plaće, on se može uzeti najviše na 35 godina, a vraćeno je i vlastito učešće na 10 ili 20 posto vrijednosti kredita. U Austriji su prošle godine cijene nekretnina skočile oko 12 posto, u Beču čak 18 posto, dok su u Hrvatskoj nekretnine poskupjele oko 8 posto, a najviše u Zagrebu i uz more. Upozorenje kakvo je stiglo Hrvatskoj blaži je oblik alarma kojim europski regulator opisuje trenutačno stanje te predlaže mjere koje bi mogle dovesti do pozitivnih pomaka. Ne bude li ih, tada i ta zemlja može očekivati obvezujuće preporuke. Kada bi se nove austrijske mjere preslikale na nas, to znači da u skupini onih koji su se nedavno zaduživali da bi kupili stan, svaka druga osoba više ne bi mogla uzeti stambeni kredit jer bi joj rata iznosila više od propisanih 40 posto mjesečne plaće. Doda li se tome i učešće, osjetno bi se smanjio udio kreditno sposobnih građana.

Inače, cijene novih stanova u Hrvatskoj su od 2015. porasle 20 posto, a broj postojećih stambenih objekata 45 posto.