
Pandemijska kriza smanjila je prodaju tekstila u 2020. za devet posto, a odjeće za 17 posto, ali potrošnja se zadržala na visokoj razini, utvrdila je agencija u izvješću objavljenom u četvrtak. Za proizvodnju te robe potreban je 391 kilogram sirovina, devet kubičnih metara vode i 400 četvornih metara zemlje po stanovniku, uz ugljični otisak po stanovniku od oko 270 kilograma, izračunala je u četvrtak EEA. Agencija je utvrđenih 15 kilograma po stanovniku, podijelila na 6,1 kilogram odjeće, šest kilograma tekstila za kućanstvo, poput posteljine i tepiha, te 2,7 kilograma obuće. EEA nije izračunala potrošnju za svaku zemlju EU-a posebno, ali ona je uglavnom veća u bogatijim zemljama imaju veću potrošnju, rekao je stručnjak EEA-e Lars Mortensen. Rezultati predstavljaju procjene pa mogu varirati od istraživanja do istraživanja, ali godišnji je prosjek ostao relativno konstantan u proteklih 10 godina. Očekuje se da će podaci za 2021. biti slični onima za 2020., a ova bi godina trebala donijeti povećanje, rekao je Mortensen.
Budući da se ti proizvodi uglavnom proizvode u Aziji, većina resursa troši se u toj regiji na koju otpada i lavovski dio emisije štetnih plinova. Od 270 kilograma ugljičnog dioksida po stanovniku tek je nešto više od četvrtine proizvedeno u EU. Zemlje EU-a tekstil uglavnom uvoze iz Kine, Bangladeša i Turske, a izvoze ponajviše u Veliku Britaniju, Švicarsku i SAD. Europska komisija namjerava krajem ožujka predstaviti strategiju o održivom tekstilu i kružnom gospodarstvu, a prije objave pozvala je tekstilnu industriju da se okrene kružnim poslovnim modelima i usredotoči na trajni, bezvremenski dizajn kako bi se smanjio utjecaj na okoliš. Prema europskoj agenciji za okoliš, negativan utjecaj tekstilne industrije na klimu i okoliš može se smanjiti održavanjem vrijednosti tekstila, produljenjem njegovog životnog ciklusa i pojačanom upotrebom recikliranih materijala. To zahtijeva ne samo tehničke, društvene i ekonomske inovacije, već i promjene ponašanja potrošača i političku podršku, poručuju. Tekstilna industrija spada među najveće privredne grane u svijetu i prema procjenama Ujedinjenih naroda ostvaruje godišnji promet od 2.400 milijardi dolara i zapošljava više od 75 milijuna ljudi. U EU njezin je prihod u 2019. iznosio 162 milijarde eura, a zapošljavala je više od 1,5 milijuna radnika, prema EEA-i.
ZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Rast kartičnih plaćanja nastavljen je i u 2025. godini, osobito internetskih i beskontaktnih transakcija, uz 922,3 milijuna plaćanja, u ukupnoj vrijednosti od 46,9 milijardi eura, što je 8,1 posto više plaćanja i 13,3 posto veća vrijednost nego u 2024., podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).
ZAGREB, 4. rujna 2026. (Hina) - Zbog narušenog proizvodnog potencijala, Vlada je na sjednici u petak sektoru stočarstva dodijelila dodatnih 100 tisuća eura potpore, tako se iznos sredstava za provedbu programa u 2026. godini mijenja s postojećih 2,55 milijuna eura na 2,65 milijuna eura.
ZAGREB, 4. rujna 2026. (Hina) - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u petak u 12 sati privremeno zatvorio Javni poziv za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama vrijedan 38 milijuna eura, odaziv je bio velik, od četvrtka u 9 sati do petka u podne zaprimljeno je 9.320 prijava.
ZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, 7. rujna, ciljani nominalni iznos je ukupno 1,75 milijardi eura, a moći će se ulagati u tromjesečne trezorce, uz godišnji prinos od 2,75 posto, najavilo je u četvrtak Ministarstvo financija.
ZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u četvrtak da je započela s provedbom Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK), kojom prikuplja podatke o podaci o financijskom položaju kućanstava, uključujući podatke o njihovoj imovini, štednji, potrošnji, dohotku i financijskim obvezama.