Riječ je o istraživanju korisničkih navika i iskustvima korištenja interneta koje je za Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti (HAKOM) u prosincu 2021. provela agencija Ipsos na uzorku od 1.001 ispitanika od 18 do 65 godina. Govornu uslugu u mobilnoj/pokretnoj mreži korite gostovo svi ili 98 posto ispitanih, dok je na drugom mjestu najkorištenijih usluga pristup internetu, za njih 82 posto. U nepokretnoj/fiksnoj mreži govornu uslugu koristi 65 posto ispitanih, a većina korisnika ili 76 posto uslugu pristupa internetu koristi u sklopu paketa usluga, dok ih 89 posto smatra da sve potrebne usluge imaju u paketu.Za spajanje na internet u kućanstvu najviše koriste, njih 92 posto, kućnu WiFi mrežu, dok se putem mobilne mreže spaja njih 54 posto, pri čemu to rade najviše putem pametnih telefona, čak njih 97 posto, zatim prijenosnog računala, 87 posto, i stolnog računala, njih 45 posto.

Oko polovine ispitanih u istraživanju je reklo da bi zbog povećanja cijene ADSL/VDSL usluge prešli na optički priključak, a gotovo trećina ih ne zna koja im je ugovorena brzina. Za većinu korisnika s brzinom manjom od 100 Mbit/s, brzina interneta ne predstavlja ograničenja u korištenju, 37 posto korisnika htjelo bi imati veće brzine, ali nisu spremni to platiti, dok njih 22 posto smatra da im veće brzine nisu potrebne. Naveli su i da nemaju naviku redovitog provjeravanja brzine pristupa, odnosno većina to čini samo kada uoči da je brzina interneta promijenjena. Za učestalost pojavljivanja tehničkih problema istraživanje je pokazalo da je gotovo nepromijenjeno u odnosu na 2020., a najčešće poteškoće su prekid pristupa internetu, loša brzina interneta te problemi s WiFi mrežom, ali su korisnici naveli i pretežito visoku razinu zadovoljstva uslugama, kao i kontaktiranjem korisničke službe, koju je njih 68 posto kontaktiralo više puta.

Operatore korisnici najčešće mijenjaju zbog nižih cijena kod drugih, iako na tu odluku više utječe trenutna cijena tj. minimalna promjena cijene trenutnog operatora vjerojatnije će ih potaknuti na promjenu nego ponuda konkurencije. Gotovo svi korisnici interneta poduzimaju neke aktivnosti kako bi održali sigurnost na internetu, najčešće izbjegavaju preuzimanje aplikacija iz nepoznatih izvora, štite osobne podatke i ne stupaju u kontakt s nepoznatim osobama, no ipak ih se 15 posto izjasnilo da su imali iskustvo kibernetičkog napada ("cyber bullyinga"), pokazuju rezultati istraživanja.