UN-ova agencija procjenjuje da će u 2022. godini biti oko 52 milijuna radnih mjesta manje nego prije pandemije, što je otprilike dvostruko više no što je bila prognozirala u lipnju prošle godine. Projicirani manjak radnih sati u 2022. nešto je ipak blaži nego u 2021. i 2020. kada je prema procjenama ILO-a izgubiljeno oko 125 milijuna odnosno 258 milijuna radnih mjesta. Poremećaji će se nastaviti i u 2023. kada će gubitak radnih mjesta biti sveden na oko 27 milijuna, navodi ILO u izvješću objavljenom u ponedjeljak, upozoravajući na "spor i neizvjestan" oporavak.

"Izgledi za globalno tržište rada pogoršali su se od posljednjih projekcija ILO-a. Povratak na razinu prije pandemije vjerojatno će idućih godina ostati nedostižan za veći dio svijeta", zaključuju u ILO-u. Glavni direktor ILO-a Guy Ryder novinarima je rekao da su procjene izmijenjene zbog brojnih čimbenika, a "primarni je nastavak pandemije koronavirusa i njegovih varijanti, posebice omikrona". Brzina oporavka razlikuje se od regije do regije, primjećuju u ILO-u, dodavši da najviše ohrabruju naznake oporavka u europskoj i sjevernoameričkoj regiji dok jugoistočna Azija i Južna Amerika zaostaju. Ove će godine nezaposleno biti oko 207 milijuna ljudi, izračunali su, napominjući da će utjecaj pandemije biti znatno izraženiji jer su mnogi ljudi napustili radnu snagu i tek bi se trebali vratiti. Među njima je velik broj žena, nerijetko zato što su bile primorane na neplaćeni rad kod kuće, kao što je podučavanje djece tijekom zatvaranja škola u pandemiji ili skrb o bolesnim članovima obitelji. Nesrazmjeran utjecaj pandemije na zapošljavanje žena, kako se predviđa u izvješću, smanjit će se u narednim godinama, no "dubok jaz" ostat će i dalje, upozoravaju iz ILO-a. "Neka svjedočanstva upućuju na zaključak da se žene ne vraćaju na posao ni u apsolutnom ni u relativnom broju kao muškarci, što potiče strahovanja da će utjecaj 'dugotrajnog covida' na zaposlenost kada je riječ o spolu biti negativan", rekao je Ryder.

Neki su pak dobrovoljno istupili iz radne snage i dio su vala koji neki ekonomisti nazivaju "velikom rezignacijom". Čini se da je njihov odlazak izraženiji u segmentima gospodarstva kao što su zdravstvo i srodne usluge skrbi, rekao je glavni direktor ILO-a. "Moramo ponovno razmotriti ta područja gospodarske aktivnosti i u njih dodatno ulagati", poručio je Ryder.