Cijene stambenih nekretnina u Europi snažno porasle u trećem tromjesečju 2021.
17.01.2022 10:37
LUXEMBOURG/ZAGREB, 14. siječnja 2022. (Hina) - Cijene stambenih nekretnina u EU i eurozoni porasle su u trećem kvartalu 2021. godine, najsnažnije u više od 15 godina, a u Hrvatskoj njihov je rast bio blizu europskog prosjeka, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
Na razini EU-a cijene stambenih nekretnina u EU porasle su u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, najsnažnije u nešto više od 15 godina, objavio je europski statistički ured. U drugom tromjesečju uvećane su 7,4 posto, prema revidiranim podacima. U eurozoni cijene su u trećem tromjesečju cijene 8,8 posto, najsnažnije od 2005. godine kada je Eurostat počeo prikupljati podatke. U drugom prošlogodišnjem tromjesečju uvećane su na godišnjoj razini 6,8 posto.
Dvoznamenkasti rast u pola zemalja
Sve su zemlje EU-a osim Grčke čiji podaci nisu bili dostupni bilježile rast cijena stambenih nekretnina u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje godine ranije, a u njih pola stopa rasta bila je veća od 10 posto, napominju u Eurostatu. Najviše su porasle u Češkoj, za 22 posto u odnosu na isto razdoblje 2020 godine. Slijede Litva i Estonija s rastom cijena za 18,9 odnosno 17,3 posto, te Nizozemska gdje su porasle 16,8 posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem kvartalu porasle za devet posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, najsnažnije od početka 2020. godine. U drugom tromjesečju uvećane su 6,5 posto. Najblaže su porasle cijene na Cipru, za 2,2 posto, a slijede Italija i Španjolska s rastom cijena stambenih nekretnina za 4,2 posto.
Ubrzanje
Na tromjesečnoj razini cijene su u ljetnom tromjesečju na oba područja porasle najsnažnije otkada je Eurostat počeo pratiti podatke, za 3,1 posto u EU te za 3,3 posto u eurozoni. U drugom tromjesečju uvećane su 2,7 posto u EU, te 2,6 posto u eurozoni. Najsnažnije su na tromjesečnoj razini u razdoblju od srpnja do rujna porasle cijene stambenih nekretnina u Češkoj, za 7,3 posto. Slijede Nizozemska, Litva i Irska, s rastom cijena od 5,9 posto, 5,4 i 5,1 posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem tromjesečju porasle za 1,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su uvećane 3,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Najslabiji rast cijena stambenih nekretnina u trećem tromjesečju bilježila je Rumunjska, za 0,1 posto. Slijede Finska i Danska gdje su porasle 0,2 odnosno 0,3 posto.
Dvoznamenkasti rast u pola zemalja
Sve su zemlje EU-a osim Grčke čiji podaci nisu bili dostupni bilježile rast cijena stambenih nekretnina u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje godine ranije, a u njih pola stopa rasta bila je veća od 10 posto, napominju u Eurostatu. Najviše su porasle u Češkoj, za 22 posto u odnosu na isto razdoblje 2020 godine. Slijede Litva i Estonija s rastom cijena za 18,9 odnosno 17,3 posto, te Nizozemska gdje su porasle 16,8 posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem kvartalu porasle za devet posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, najsnažnije od početka 2020. godine. U drugom tromjesečju uvećane su 6,5 posto. Najblaže su porasle cijene na Cipru, za 2,2 posto, a slijede Italija i Španjolska s rastom cijena stambenih nekretnina za 4,2 posto.
Ubrzanje
Na tromjesečnoj razini cijene su u ljetnom tromjesečju na oba područja porasle najsnažnije otkada je Eurostat počeo pratiti podatke, za 3,1 posto u EU te za 3,3 posto u eurozoni. U drugom tromjesečju uvećane su 2,7 posto u EU, te 2,6 posto u eurozoni. Najsnažnije su na tromjesečnoj razini u razdoblju od srpnja do rujna porasle cijene stambenih nekretnina u Češkoj, za 7,3 posto. Slijede Nizozemska, Litva i Irska, s rastom cijena od 5,9 posto, 5,4 i 5,1 posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem tromjesečju porasle za 1,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su uvećane 3,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Najslabiji rast cijena stambenih nekretnina u trećem tromjesečju bilježila je Rumunjska, za 0,1 posto. Slijede Finska i Danska gdje su porasle 0,2 odnosno 0,3 posto.
Poslovne vijesti
ZAGREB, prosinac 2024. (Hrvatska banka za obnovu i razvitak) - Financijski instrument „Urbani razvojni fond“, vrijedan 172 milijuna eura, predstavlja novost u financiranju razvojnih projekata subjekata javnog sektora. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u partnerstvu s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (u nastavku teksta: HBOR) razvilo je financijski instrument Urbani razvojni fond (dalje u tekstu: FI UDF) kojeg će HBOR provoditi izravnim financiranjem.