Što je zemlja siromašnija, njezini građani usmjeravaju više svojih prihoda za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba pa tako, navodi Eurostat, vrijednost izdataka za hranu najsiromašnije Rumunjske iznosi oko 15 posto rumunjskog BDP-a, ali odmah nakon Rumunjske je Hrvatska s udjelom od 14 posto, što je dva puta veći udio od prosjeka EU. Hrvati su, prema analizi Eurostata, lani za hranu i bezalkoholna pića izdvojili sedam milijardi eura, a za troškove stanovanja 6,3 milijarde eura. Kako sada stvari stoje u ostalim zemljama, ti će se udjeli s vremenom mijenjati pa će troškovi stanovanja i kod nas izbiti na prvo mjesto, piše u tekstu novinarke Ljubice Gatarić. Prosječna europska obitelj za troškove stanovanja, koji uključuju i rentu za stan, izdvaja svaki četvrti euro iz kućnog budžeta (26 posto), dok na hranu odlazi 15 posto budžeta. U hrvatskim je kućanstvima hrana i dalje najveći trošak i na nju odlazi 21 posto svih troškova kućanstava, no opasno se približavaju i troškovi stanovanja koji su lani preskočili udio od 19 posto u kućnom budžetu.  Maloprodajne cijene hrane i pića u Hrvatskoj približile su se prosječnim cijenama u Europskoj uniji jer smo sve slabiji s domaćom proizvodnjom, a nemamo sreće ni s trgovačkim lancima koji na Hrvatsku gledaju kao na profitabilnu tržišnu nišu u kojoj su vrlo često trgovačke marže više nego u zapadnim trgovačkim lancima.

Jednako tako, Hrvatska ima znatno viši udio troškova komunikacija (4,8 posto) u ukupnim troškovima kućanstava u odnosu na prosjek EU koji je 2,6 posto. Općenito, visok udio troškova komunikacija, prije svega telefonskih i internetskih usluga, prisutan je na jugu i jugoistoku Europe. Hrvatske obitelji, na primjer, za komunikacijske usluge godišnje izdvajaju 1,6 milijardi eura, identično kao i obitelji u Slovačkoj koja ima 5,5 milijuna stanovnika. Konkurencije, očito, nema previše ni u telekomunikacijskom biznisu, piše u utorak Večernji list.