Pokazatelji profitabilnosti stoga su porasli u odnosu na njihovu vrijednost na kraju lanjskoga usporedivog razdoblja, pa se tako prinos na imovinu (ROA) povećao s 0,8 na 1,1 posto, a prinos na kapital (ROE) s 5,5 na 8,3 posto, navodi se u HNB-ovu Komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prva tri tromjesečja 2021.Ukupna imovina kreditnih institucija na kraju rujna 2021. iznosila je 493 milijarde kuna, što je povećanje imovine u odnosu na kraj 2020. za 30,5 milijardi kuna ili 6,6 posto. Pritom iz HNB-a ističu da je porasla imovina većine kreditnih institucija. Učinci zadržavanja dobiti i ciljanih regulatornih prilagodbi vezanih uz pandemiju u prošloj godini i nadalje su vidljivi u vrlo visokim vrijednostima ključnih pokazatelja kapitaliziranosti bankovnog sustava. Na kraju rujna 2021. stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,6 posto, a sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od 8 posto, podaci su središnje banke.

Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 6,4 posto u bruto iznosu i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 8,1 posto rezultirali su daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 5,4 posto na kraju 2020. na 4,7 posto na kraju rujna 2021. Na smanjenje ukupnih NPL-ova utjecalo je njihovo smanjenje kod nefinancijskih društava, zbog čega se udio NPL-ova u kreditima tom sektoru smanjio s 12,5 na 10,7 posto, navode iz HNB-a. NPL-ovi su se nastavili povećavati u portfelju kredita kućanstvima, no zahvaljujući rastu kredita i predujmova tom sektoru udio NPL-ova zadržao se na 7,1 posto. Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) i nadalje je na visokoj razini od 206,9 posto, pri čemu su sve kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, zaključuju iz HNB-a.