Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 3,9 posto, na 82,39 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula 83,47 dolara, novu najvišu razinu u tri godine. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 4,6 posto, na 79,35 dolara, najvišu razinu od listopada 2014. godine. Rast cijena posljedica je oporavka gospodarstava od koronakrize i rasta potražnje za naftom, ali i ostalim energentima. Unatoč snažnom rastu potražnje, početkom prošloga tjedna Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici predvođeni Rusijom odlučili su da će u studenome povećati proizvodnju za samo 400 tisuća barela dnevno, kao što su i dogovorili ljetos. Cijene su ove godine već porasle više od 50 posto, pojačavajući inflatorne pritiske, pa veliki potrošači, poput SAD-a i Indije, strahuju da bi poskupljenje moglo zakočiti oporavak gospodarstva od koronakrize.

Stoga su pozvali OPEC da proizvodnju poveća značajnije. No, zajednički tehnički odbor skupine OPEC+ procijenio je u rujnu da će tržištu ove godine manjkati 1,1 milijun barela nafte dnevno, a u idućoj godini manjak bi se mogao popeti i na 1,4 milijuna barela dnevno. Skupina je pod pritiskom da osjetnije poveća opskrbu, ali strahuje da bi oporavak potražnje mogao omesti četvrti val pandemije, poručeno je iz OPEC-a. Cijene nafte porasle su i zbog manjka ponude drugih energenata širom svijeta, zbog čega su cijene plina dosegnule rekordne razine. Takve cijene plina potaknule su neke proizvođače struje u Europi da ga zamijene mazutom. Referentne cijene plina u nizozemskom TTF-u, preračunate u ekvivalent sirove nafte, iznosile su u petak oko 200 dolara za barel, ako se kao osnova za izračun uzme ista količina energije, pokazuju Reutersovi izračuni. "Ubrzani prijelaz s plina na naftu mogao bi dodatno potaknuti potražnju za sirovom naftom koja bi se ove zime tako na sjevernoj hemisferi koristila za proizvodnju struje", naveli su u bilješci analitičari ANZ-a. U takvoj je situaciji Kina, primjerice, rudarskim tvrtkama u unutarnjoj Mongoliji u petak naložila da povećaju proizvodnju ugljena kako bi ublažile probleme u proizvodnji toplinske i električne energije.

Američka vlada priopćila je, pak, da su svi 'alati uvijek na stolu' kako bi se riješio problem nedovoljne opskrbe energijom, što bi moglo uključivati i prodaju nafte iz strateških rezervi, dodaje Reuters. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine više od 50 posto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom uslijed oporavka gospodarstava, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskih razina.