13.09.2021 10:48
ZAGREB, 13. rujna 2021. (Hina) - Poduzetnici iz Zagreba, Osijeka i Varaždina ostvarili su najveću konsolidiranu neto dobit prošle godine i vodeći su na ljestvici 10 gradova s najvećom zaradom, pokazuje analiza koju je objavila Financijska agencija (Fina).
Među top deset gradova prema kriteriju neto dobiti nalaze se još Karlovac, Sveta Nedelja, Rijeka, Čakovec, Solin, Vukovar i Kutina. Konsolidirana neto dobit poduzetnika u top 10 gradova lani je iznosila 16,6 milijardi kuna, dok je konsolidirana neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj bila 20,97 milijardi kuna. U navedenih top deset gradova lani je bilo 62.365 poduzetnika, a zapošljavali su 493.716 radnika. Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, na 10 najvećih gradova koji su od ukupnog poduzetništva u 2020. godini imali 44,9 posto broja poduzetnika, 52,1 posto broja zaposlenih, 62,8 posto ukupnih prihoda, 64,5 posto dobiti razdoblja, 52,2 posto gubitka razdoblja te 79,1 posto neto dobiti. Razlog tome, kako navode iz Fine, je prvenstveno zbog udjela poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu.

Zagrebački poduzetnici, njih 46.347 s 369.080 zaposlenih, ostvarili su najveću neto dobit, od 12,2 milijarde kuna, što je 73,5 posto neto dobiti svih poduzetnika u zemlji. Slijede poduzetnici Osijeka koji su u 2020. ostvarili konsolidiranu neto dobit od 669,6 milijun kuna te poduzetnici iz Varaždina s dobiti od 571,6 milijuna kuna. Na četvrtom mjestu liste top deset gradova po kriteriju neto dobiti su poduzetnici Karlovca koji su ostvarili 509,4 milijuna kuna neto dobiti, dok su poduzetnici Svete Nedjelje na petom mjestu s 490,1 milijun kuna neto dobiti. Na šestom mjestu su poduzetnici Rijeke s neto dobiti od 489,6 milijuna kuna, sedmo mjesto zauzeli su poduzetnici Čakovca s 476,1 milijuna kuna neto dobiti, a osmo mjesto poduzetnici Solina koji su lani ostvarili neto dobit od 438,2 milijuna kuna. Na začelju liste se nalaze poduzetnici Vukovara s 404,2 milijuna kuna neto dobiti te su zauzeli deveto mjesto, dok su na desetom mjestu poduzetnici Kutine s neto dobiti od 353,3 milijuna kuna.

Dobrim rezultatima poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu, prema podacima Fine, najviše je pridonijela Hrvatska elektroprivreda (HEP). Rezultatima Osijeka najviše je pridonijela tvrtka Žito, Varaždina Zagorje-Tehnobeton, Karlovca HS Produkt, Svete Nedelje Specijalna bolnica za opću kirurgiju i ginekologiju te radioterapiju ONKOL. Rezultatima Rijeke najviše su pridonijele Plodine, rezultatima Čakovca TMT, Solina AD Plastik, Vukovara Prvo plinarsko društvo i Kutine Petrokemija.

IlustracijaZAGREB, 8. siječnja 2026. (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) - Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035. koja će, istaknuto je, osigurati strateško-planski okvir za intenzivni razvoj ovog sektora te na taj način doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i društva u budućnosti.

ZAGREB, 9. siječnja 2026. (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) - HAMAG-BICRO objavljuje javni poziv za dodjelu financijske potpore u obliku vaučera za sudjelovanje u gospodarskom izaslanstvu koje će boraviti u Kraljevini Maroko (Casablanca i Rabat) od 10. do 14. veljače 2026. godine. Gospodarski susreti održat će se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

TUHELJSKE TOPLICE, 9. siječnja 2026. (Hina) - Krapinsko-zagorska županija u 2025. godini ostvarila je rekordne turističke rezultate, s ukupno 214.210 dolazaka i 468.202 noćenja, što je 5,63 posto više dolazaka i 9,25 posto više noćenja nego godinu ranije, podaci su predstavljeni u petak.

ZAGREB, 8. siječnja 2026. (Hina) - Brojni gradovi i općine i ove će godine graditi ili nadograđivati vrtiće, škole, garaže, uređivati ceste, sportske dvorane, groblja, učinit će to zaduživanjem za koje im je suglasnost dala Vlada, a na dvije posljednje sjednice u prošloj godini to je učinila za njih čak 16.

ZAGREB, 8. siječnja 2026. (Hina) - Vlada je na sjednici u četvrtak izmijenila Uredbu o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljana trećih zemalja kojom se taj iznos za privremeni boravak u svrhu rada povećava na 57 posto mjesečne neto isplaćene plaće lani, odnosno na 60 posto za privremeni boravak u druge svrhe.