18.08.2021 11:30
ECO
ZAGREB, 18. kolovoza 2021. (Hina) - Do kraja kolovoza Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU raspisat će prvi poziv za poticanje projekata proizvodnje energije iz mora otkako se povlači novac iz fondova Europske unije, piše u srijedu Jutarnji list. 
Proizvodnja energije iz mora korištenjem valova, plime i oseke, kao i specijalnih dizalica topline s morskom vodom, u povojima je i u samoj Europskoj uniji, ali je, uz vjetroelektrane, solare i vodik, prepoznata kao jedno od rješenja u aktualnoj zelenoj tranziciji EU. Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno za primjenu tehnologija morske vode. Jedno od rješenja koje bi moglo biti posebno primjenjivo na Hrvatsku, zbog duge obale, odnosi se na sustave dizalica topline s morskom vodom ili SDTMV sustave, navodi se u prijedlogu javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, koje je odlučilo u ovoj fazi poticanja proizvodnje energije iz mora podupirati samo projekte dizalica topline s morskom vodom.

Naime, iako u lepezi proizvodnje energije iz mora postoji više spomenutih tehnologija, država je procijenila da bi najviše interesa moglo biti za dizalice, odnosno, kako se navodi u pozivu, za ugradnju sustava grijanja i hlađenja pomoću toplinskih pumpi putem energije iz mora u priobalju. Očekuje se da bi se s pripadajućim projektima mogli prijaviti, među ostalim, općine i gradovi u priobalju. Prema dostupnim podacima, tehnologija proizvodnje iz energije mora već se koristi na više lokacija u priobalju, a trenutno na njezinoj primjeni, među ostalim, radi Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) u suradnji s Gradom Porečom. Riječ je projektu ugradnje sustava dizalica topline s morskom vodom za zgradu porečke gradske uprave. 

Osim gradskih i općinskih uprava u priobalju, tehnologiju proizvodnje iz energije mora, sudeći prema iskustvima iz Italije koja su prezentirana na skupovima IRENA-e, mogle bi koristiti luke i marine s opcijom isporuke viškova energije u mrežu. Zainteresiranim domaćim znanstvenicima i investitorima na raspolaganju je u spomenutome pozivu milijun i pol eura uz minimalna (200 tisuća eura) i maksimalna ograničenja povučenog iznosa od 1,3 milijuna eura po projektu. Udio koji je država spremna sufinancirati u ukupnom budžetu projekta varira od 50 posto za male do 30 posto za velike poduzetnike. Sufinancira se sama priprema projekta, promidžba i upravljanje njime, a planirano je da se pripadajući ugovori o projektima koji su dobili sufinanciranje potpišu najkasnije u svibnju iduće godine uz obvezu da se povučeni novac iskoristi do travnja 2024.

IlustracijaZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Na nacrt prijedloga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je bio u javnom savjetovanju do 18. svibnja, pristiglo je ukupno 384 komentara na koje će Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) odgovoriti i potom objaviti izvješće, a očekuje se da će stići na Vladu 11. lipnja, doznaje se u utorak iz MINTS-a.

)ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) podržalo je na sjednici u utorak Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. koji je socijalnim partnerima predstavio ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) -  Bosqar Invest u utorak je na konferenciji za novinare predstavio javni poziv za upis i podnošenje ponuda za kupnju novih dionica, njih 5,89 milijuna po cijeni u rasponu od 25,50 do 26,50 eura po dionici, a cilj im je prikupiti oko 150 milijuna eura  novog kapitala.

ZAGREB, 18. svibnja 2026. (Hina) - Hrvatska udruga poslovnih žena Krug u ponedjeljak je dodijelila godišnja priznanja poduzetnicama za 2025. koje se ističu izvrsnošću i doprinosu hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je poduzetnicom godine proglasila Jelenu Cvitanić Herak iz riječke tvrtke Lantina, a menadžericom Kristinu Peruško iz pulske tvrtke Uniline.

BJELOVAR, 18. svibnja 2026. (Hina) - Gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo je u ponedjeljak da je Bjelovar iz EU-a i nacionalnih fondova povukao više od 60 milijuna eura bespovratnih sredstava za kulturnu infrastrukturu, što je tri puta više od ulaganja u najskuplji projekt u povijesti Grada, Terme Bjelovar – Wellovar.