04.08.2021 11:00
report
ZAGREB, 4. kolovoza 2021. (Hina) - Hrvatski su poduzetnici u prošloj godini ostvarili ukupnu konsolidiranu dobit od gotovo 21 milijardu kuna, pri čemu je udio srednjih i velikih poduzetnika u ukupno ostvarenoj neto dobiti 64 posto, podatci su Fine iz analize o financijskom rezultatu poduzetnika prema njihovoj veličini.

Po tim su podacima, veliki poduzetnici u prošloj godini ostvarili neto dobit od 7,9 milijardi kuna, a srednji 5,4 milijarde kuna. Konsolidirani financijski rezultat malih poduzetnika bila je u prošloj godini dobit od 7,6 milijardi kuna, a mikropoduzetnika 48,6 milijuna kuna. "Veliki poduzetnici svojim rezultatima, te još više sredstvima i izvorima kojima raspolažu, neupitno dominiraju u hrvatskom gospodarstvu", ističu iz Fine.

Potkrijepili su to i podacima da je lani kod 391 velikog poduzetnika bilo zaposleno 264.619 radnika (udio 27,9 posto), koji su ostvarili ukupne prihode od 312,1 milijardu kuna (udio 42 posto), ukupne rashode u iznosu od 302,5 milijardi kuna (udio 42,2 posto), 15,1 milijardu kuna dobiti razdoblja (udio 32,8 posto), 7,2 milijarde kuna gubitka razdoblja (udio 28,7 posto) i 7,9 milijardi kuna neto dobiti (udio 37,7 posto).Kod 1.632 srednja poduzetnika (udio 1,2 posto) u 2020. je bilo 180.166 zaposlenih (udio 19 posto), koji su ostvarili 158 milijardi kuna ukupnih prihoda (udio od 21,2 posto), 151,3 milijarde kuna ukupnih rashoda (udio 21,1 posto), dobit razdoblja od 9,4 milijarde kuna (udio od 20,5 posto), gubitak razdoblja od 4 milijarde kuna (udio 16 posto) i 5,4 milijarde kuna neto dobiti (udio 25,8 posto). Veliki i srednji poduzetnici s najvećom dobiti razdoblja su HEP, Pliva Hrvatska i HT (veliki) te Cervesia Zagreb, Emma Gamma Adriatic i Brodotrogir (srednji), navode iz Fine. 

Mali poduzetnici, njih 12.638 (udio 9,1 posto), u prošloj su godini imali 244.445 zaposlenih (udio 25,8 posto), ostvarili ukupne prihode od 176,4 milijarde kuna (udio 23,7 posto), ukupne rashode od 166,9 milijardi kuna (udio 23,3 posto), 11,7 milijardi kuna dobiti razdoblja (udio 25,4 posto), 4,1 milijardu kuna gubitka razdoblja (udio 16,3 posto) i 7,6 milijardi kuna neto dobiti (udio 36,3 posto). Od ukupno 139.009 poduzetnika najviše je mikro poduzetnika - lani ih je bilo 124.348, što je u ukupnom broju udio od 89,5 posto. Kod mikro poduzetnika je lani bilo 258.644 zaposlenih (udio 27,3 posto), a ostvarili su ukupne prihode od 97,4 milijarde kuna (udio 13,1 posto), ukupne rashode od 96,2 milijarde kuna (udio 13,4 posto) te iskazali gubitak razdoblja u visini od 9,7 milijardi kuna (udio 39 posto).

Najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenima obračunali su veliki poduzetnici u iznosu od 7.273 kune, što je 21,8 posto više od prosjeka na razini Hrvatske (5.971 kuna). Srednji poduzetnici obračunali su prosječnu plaću u iznosu od 6.594 kune, što je 10,4 posto više od hrvatskog prosjeka. Mali su poduzetnici svojim zaposlenicima obračunali prosječnu plaću od 5.814 kuna, što je 2,6 posto manje od hrvatskog prosjeka.Najnižu prosječnu mjesečnu neto plaću obračunali su mikro poduzetnici - 4.352 kune, što je u odnosu na hrvatski prosjek niže za 27,1 posto. "Financijski rezultati poslovanja pokazuju da su sve skupine poduzetnika poslovale lošije u 2020. godini, u odnosu na 2019. godinu, što je očekivano s obzirom na krizu uzrokovanu globalnom pandemijom covid-19", zaključuje se u analizi Fine.

GorivoZAGREB, 14. srpnja 2025. (Ministarstvo gospodarstva) - Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da se Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivate više neće donositi, a što je posljedica temeljite analize i praćenja globalnih tržišnih kretanja.

ZAGREB, 19. srpnja 2025. (Nezavisni hrvatski sindikati) - NHS - U javnom prostoru sve se češće pojavljuju informacije o navodno rekordnim plaćama u Hrvatskoj, pri čemu se poziva na neslužbene izvore, poput anketnih istraživanja portala za zapošljavanje. Jedan od posljednjih primjera jest tvrdnja kako je „prosječna neto plaća premašila 1.500 eura“, što je u potpunom raskoraku sa službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

OSIJEK, 14. srpnja 2025. (Hina) - Osim sufinanciranja projekata privatnih poduzetnika, postoji prostor da Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) financijski podupire i projekte javnog sektora, poput priuštivog stanovanja, istaknuto je u ponedjeljak na sastanku Uprave HBOR-a i osječko-baranjske županice Nataše Tramišak.

ZAGREB, 11. srpnja 2025. (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) - Radi točnog informiranja javnosti, podsjećamo da je povrat poreza za prvu stambenu nekretninu trajna mjera iz Nacionalnog plana stambene politike, usmjerena na mlade obitelji koje se zbog rasta cijena sve teže odlučuju na kupnju svog prvog doma.

ZAGREB, srpanj 2025. (Hrvatska komora poreznih savjetnika) - Hrvatska komora poreznih savjetnika (HKPS) je s danom 1. srpnja 2025. godine službeno postala punopravna članica Europske federacije poreznih savjetnika (ETAF).