28.07.2021 09:40
ZAGREB, 27. srpnja 2021. (Hina) - Kompanija Ericsson Nikola Tesla je u prvom polugodištu ostvarila 101,4 milijuna kuna neto dobiti, što je rast od 190 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavili su u utorak iz te kompanije.
Bruto dobit iznosi 154,3 milijuna kuna i veća je za 105,1 posto, dok bruto marža bilježi porast na 15,2 posto (u prvom polugodištu lani bila 7,8 posto) kao rezultat manjih troškova tranzicije i transformacije, efekta programa troškovne učinkovitosti te povoljnog poslovnog miksa. Prihodi od prodaje u prvom su polugodištu iznosili 1,01 milijardu kuna i porasli su za pet posto prema istom razdoblju lani. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 44,1 posto, usluge za Ericsson 44,9 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju s 11 posto. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu su iznosili 447 milijuna kuna i porasli su za 6,2 posto, dok su na izvoznim tržištima (bez usluga za Ericssona) porasli za 5,7 posto, na 111,5 milijuna kuna.

Na Ericssonovom tržištu prihodi od prodaje iznose 455,7 milijuna kuna i porasli su za 3,6 posto. "Nesigurnost uzrokovana pandemijom covid-19 bila je prisutna i tijekom prvog polugodišta 2021., a izgledno je da će se u određenoj mjeri nastaviti i dalje. Uz to, politička nestabilnost na pojedinim tržištima na kojima poslujemo, primjerice bjeloruskom, nastavila se zaoštravati pa možemo reći kako se poslovanje u prvih šest mjeseci ove godine odvijalo u iznimno zahtjevnim tržišnim okolnostima", kazala je predsjednica Ericssona NT Gordana Kovačević. Unatoč tome, kako je navela, a zahvaljujući prije svega snažnoj fokusiranosti na kupce, odgovornom upravljanju rizicima, pravovremenim kvalitetnim isporukama ugovorenih poslova te usmjerenosti na očuvanje kontinuiteta poslovanja i naplati potraživanja, bili su uspješni u svim segmentima poslovanja što je i vidljivo po ostvarenim poslovnim rezultatima. "Rezultati ostvareni tijekom prvih šest mjeseci, kao i veliki broj važnih i složenih projekata na kojima radimo te znanje, motiviranost i predanost naših zaposlenika jačaju naše uvjerenje u ostvarivanje ciljeva Grupe za 2021.", istaknula je Kovačević. Napominje i kako nastavljaju ulagati u 5G i nove tehnologije, digitalnu transformaciju Grupe, zadržavanje ključnih ljudi i privlačenje novih talenata te razvoj kompetencija, jer jedino kroz tehnološko vodstvo i s izvanrednim te motiviranim stručnjacima, kako je kazala, mogu kvalitetno kreirati i implementirati suvremena ICT rješenja koja ubrzavaju digitalnu transformaciju društva te doprinose gospodarskom oporavku i podizanju konkurentnosti Hrvatske.

IlustracijaZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Na nacrt prijedloga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je bio u javnom savjetovanju do 18. svibnja, pristiglo je ukupno 384 komentara na koje će Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) odgovoriti i potom objaviti izvješće, a očekuje se da će stići na Vladu 11. lipnja, doznaje se u utorak iz MINTS-a.

)ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) podržalo je na sjednici u utorak Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. koji je socijalnim partnerima predstavio ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) -  Bosqar Invest u utorak je na konferenciji za novinare predstavio javni poziv za upis i podnošenje ponuda za kupnju novih dionica, njih 5,89 milijuna po cijeni u rasponu od 25,50 do 26,50 eura po dionici, a cilj im je prikupiti oko 150 milijuna eura  novog kapitala.

ZAGREB, 18. svibnja 2026. (Hina) - Hrvatska udruga poslovnih žena Krug u ponedjeljak je dodijelila godišnja priznanja poduzetnicama za 2025. koje se ističu izvrsnošću i doprinosu hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je poduzetnicom godine proglasila Jelenu Cvitanić Herak iz riječke tvrtke Lantina, a menadžericom Kristinu Peruško iz pulske tvrtke Uniline.

BJELOVAR, 18. svibnja 2026. (Hina) - Gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo je u ponedjeljak da je Bjelovar iz EU-a i nacionalnih fondova povukao više od 60 milijuna eura bespovratnih sredstava za kulturnu infrastrukturu, što je tri puta više od ulaganja u najskuplji projekt u povijesti Grada, Terme Bjelovar – Wellovar.