Bruto dobit iznosi 154,3 milijuna kuna i veća je za 105,1 posto, dok bruto marža bilježi porast na 15,2 posto (u prvom polugodištu lani bila 7,8 posto) kao rezultat manjih troškova tranzicije i transformacije, efekta programa troškovne učinkovitosti te povoljnog poslovnog miksa. Prihodi od prodaje u prvom su polugodištu iznosili 1,01 milijardu kuna i porasli su za pet posto prema istom razdoblju lani. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 44,1 posto, usluge za Ericsson 44,9 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju s 11 posto. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu su iznosili 447 milijuna kuna i porasli su za 6,2 posto, dok su na izvoznim tržištima (bez usluga za Ericssona) porasli za 5,7 posto, na 111,5 milijuna kuna.

Na Ericssonovom tržištu prihodi od prodaje iznose 455,7 milijuna kuna i porasli su za 3,6 posto. "Nesigurnost uzrokovana pandemijom covid-19 bila je prisutna i tijekom prvog polugodišta 2021., a izgledno je da će se u određenoj mjeri nastaviti i dalje. Uz to, politička nestabilnost na pojedinim tržištima na kojima poslujemo, primjerice bjeloruskom, nastavila se zaoštravati pa možemo reći kako se poslovanje u prvih šest mjeseci ove godine odvijalo u iznimno zahtjevnim tržišnim okolnostima", kazala je predsjednica Ericssona NT Gordana Kovačević. Unatoč tome, kako je navela, a zahvaljujući prije svega snažnoj fokusiranosti na kupce, odgovornom upravljanju rizicima, pravovremenim kvalitetnim isporukama ugovorenih poslova te usmjerenosti na očuvanje kontinuiteta poslovanja i naplati potraživanja, bili su uspješni u svim segmentima poslovanja što je i vidljivo po ostvarenim poslovnim rezultatima. "Rezultati ostvareni tijekom prvih šest mjeseci, kao i veliki broj važnih i složenih projekata na kojima radimo te znanje, motiviranost i predanost naših zaposlenika jačaju naše uvjerenje u ostvarivanje ciljeva Grupe za 2021.", istaknula je Kovačević. Napominje i kako nastavljaju ulagati u 5G i nove tehnologije, digitalnu transformaciju Grupe, zadržavanje ključnih ljudi i privlačenje novih talenata te razvoj kompetencija, jer jedino kroz tehnološko vodstvo i s izvanrednim te motiviranim stručnjacima, kako je kazala, mogu kvalitetno kreirati i implementirati suvremena ICT rješenja koja ubrzavaju digitalnu transformaciju društva te doprinose gospodarskom oporavku i podizanju konkurentnosti Hrvatske.