Hrvatskim građanima je na raspolaganju 3401 bankarski zaposlenik manje nego prije deset godina. Tad ih je bilo 21.865, danas 18.464. Osjetno je manje i poslovnica u kojima mogu obaviti transakcije i posavjetovati se; u proteklom ih se desetljeću zatvorilo 375; 2011. bilo ih je 1266, sada 891. No zato je sve više bankomata; broj im se povećao za 2232, s 3975 prije jednog desetljeća na 6207. Uzmemo li u obzir da Hrvatska u usporedbi sa zemljama iz okruženja ima najviše građana koji isključivo posjećuju poslovnice, a ne zanima ih "općenje" s uređajima umjesto živih ljudi, dobivamo odgovor na pitanje zašto je u poslovnicama još neviđena gužva koja ne jenjava ni u pandemiji, piše dnevnik.

Digitalizacija i štednja na troškovima zaposlenika i prostora učinili su svoje – kvaliteta usluge za klijente je erodirala, ali i bitno poskupjela. Jednim dijelom i zato što banke penaliziraju korištenje šaltera. Omasovile su naplatu podizanja gotovine s tekućih računa. Naknade za "vođenje" tekućeg računa, koje je automatizirano, permanentno rastu, kao i naknade za izradu kartica, za transakcije putem internetskog i mobilnog bankarstva također su sve skuplje jer i paketi usluga za koje se plaća naknada obuhvaćaju sve manji broj uključenih transakcija. Godišnji trošak naknada zna iznositi i više tisuća kuna.  

Sve više građana zato transferira transakcije, i privatne i poslovne, na Revolut, Transferwise, N26, Monese i ostale internetske fintech servise, ali zbog plaća, mirovina i ostalih primanja i dalje su primorani biti klijenti banaka na čije im račune sjedaju. Ljeti su poslovnice još manje dostupne klijentima. Banke često uvode skraćeno, ljetno radno vrijeme poslovnica u smjenama. U HNB-u, odakle su dobiveni podaci o broju poslovnica, bankomata i zaposlenika banaka, kažu da broj bankomata ima izraženi sezonski karakter, odnosno njihov broj se značajnije povećava u određenim županijama u ljetnim mjesecima tijekom turističke sezone.