Taj scenarij navodi se u sklopu nedavno objavljene energetske strategije Europske komisije "Fit for 55" ubrzanog izbacivanja fosilnih goriva iz prometa i gospodarstva, ali i iz zgradarstva koje je, što je manje poznato, jedan od najvećih "pošiljatelja" CO2 u atmosferu pa samim tim i zagađivača. Ideja Europske unije je ukinuti sasvim grijanje na plin do 2050. i u tom smjeru ide prijedlog Europske komisije, a planiran se da će stupiti na snagu 2026., kaže Neven Duić s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Potvrdivši da spomenuto povećanje cijene prirodnog plina zbog uvođenja obveze plaćanja emisije CO2 "cilja" one potrošače koji trenutačno nemaju tu obvezu, Duić dodaje da su to u ovome slučaju kućanstva koja imaju plinske bojlere. "Veliki potrošači, poput proizvođača električne energije, već su u obvezi kupovati prava na emisiju CO2 u atmosferu. To, među ostalim, znači da mali potrošači koji se, primjerice, griju na električnu energiju, već plaćaju naknadu za emitiranje CO2 pa su diskriminirani u odnosu na potrošače koji je ne plaćaju jer se griju na plin", napominje Duić.

Izračun Europske komisije o potrebi povećanja cijene prirodnog plina za 25 posto za hrvatske potrošače koji se griju na plin nalazi se u prijedlogu izmjena pravila trgovanja dozvolama za emisije ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. Taj je prijedlog dio dokumenta "Fit for 55" i u njemu se, među ostalim, raščlanjuju cijene, izražene u eurima za zemlje eurozone i preračunate u eure za ostale članice, koje kućanstva članica Unije plaćaju za grijanje na plin. Prema tome izvoru, hrvatski građani trenutačno plaćaju grijanje pet centa po kilovatsatu, a plaćat će gotovo devet centa kada se uvede renta na stakleničke plinove na plin.