Prodavalo se nešto manje, uglavnom po višim cijenama. Najviše je prodanih poljoprivrednih parcela, oko 34 tisuće, zatim stanova ili apartmana oko 23,5 tisuće, što je tri tisuće manje nego 2019. godine. Novog vlasnika ima i oko 16 tisuća građevinskih parcela te gotovo 14 tisuća obiteljskih kuća, objavio je Ekonomski institut, koji zajedno s resornim ministarstvom graditeljstva objavljuje analizu tržišta nekretnina u prethodnoj godini. Prema broju kupoprodajnih transakcija izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju Split, Zadar i Rijeka te Osijek u kontinentalnom dijelu zemlje.

Građevinsko zemljište češće se prodaje u priobalnom pojasu izvan većih naselja i zaleđu, dok se stanovi i apartmani najčešće kupuju u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli. Zanimljivo je da su, prema podacima za 2020. godinu, u ovu skupinu, osim većih gradova, ušla i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke te grada Solina u blizini Splita. Riječ je o lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina. Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta.

Za razliku od prethodne dvije godine kada je medijalna cijena stana/ apartmana iznad 15.000 kuna po m2 zabilježena jedino u Dubrovniku, u 2020. godini osim Dubrovnika (19.671 kuna po m2), cijene neznatno iznad 15 tisuća kuna bilježe Split te Rovinj. Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene pri prodaji postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija.U Zagrebu je indeks priuštivosti 14,6 i prema njemu Zagrepčani su za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,8 m2. Po udjelu cijena u plaćama, najlakše je do stana u Novom Marofu, gdje indeks priuštivosti iznosi 1,7, a slijede Gračac, Plitvička jezera i Strahoninec. Zagrebački potres smanjio je obujam trgovanja lošijim nekretninama, donosi Večernji list.