EU neće prije 2023. regulirati ulaganja u kriptoimovinu
09.07.2021 10:22
ZAGREB, 9. srpnja 2021. (Hina) - Oko rizičnosti ulaganja u kriptovalute, ali i rizičnosti valuta koje su pod kontrolom centralnih banaka ovih se dana obračunavaju HNB i Udruženje za blockchain i kriptovalute (UBIK), piše u petak Večernji list, navodeći da ulaganja u kriptoimovinu EU neće regulirati prije 2023.
Osim financijske zajednice i iskusnih ulagača, šira javnost zapravo o tome jako malo zna; poznato je da bitcoin, ethereum i ostale virtualne valute rastu i padaju kao na ringišpilu, no isto to nebrojeno puta viđeno je i u deprecijacijama nacionalnih valuta, havariji švicarskog franka, ruske rublje, turske lire... U HNB-u objašnjavaju da je “centralnobankarski novac” onaj koji kreira središnja banka pojedine zemlje ili na području više zemalja (euro). Njime se upravlja korištenjem instrumenata monetarne politike, radi održavanja niske i stabilne inflacije. Pojednostavnjeno, središnja banka pokušava održavati stabilne cijene da ono čime se raspolaže u novčaniku danas jednako vrijedi i sutra, tumače u HNB-u. Centralni bankari upozoravaju da svega toga kod kriptoimovine nema: nema pokrića, podrške ili jamstva bilo kojega javnog tijela ili nadležne institucije. Posrijedi je, kažu, ulaganje u necentraliziranom sustavu bez ikakve pozadinske vrijednosti, bez odredivog izdavatelja i s ograničenom ponudom.
Nije regulirana niti postoji zaštita potrošača. Kao kontraargument, druga strana tu “vadi” brojne slučajeve u kojima regulator potrošače nije zaštitio ni od oscilacija centralnobankarskih valuta – eklatantan je primjer slučaj Franak. Sve što se tiče novca trebao bi regulirati – regulator. No on to još ne radi, niti u Hrvatskoj, niti na razini EU: zakonodavni prijedlog Uredbe o tržištima kriptoimovine Europska komisija usvojila je u rujnu 2020., no ne očekuje se da će stupiti na snagu prije 2023. Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, najveće hrvatske kriptomjenjačnice i član uprave UBIK-a, ističe da je kriptonovac nastao 2008. kao odgovor na veliku bankarsku krizu – kao protuteža načinu na koji se monetarna politika vodila tada, ali i sada, donosi Večernji list.
Nije regulirana niti postoji zaštita potrošača. Kao kontraargument, druga strana tu “vadi” brojne slučajeve u kojima regulator potrošače nije zaštitio ni od oscilacija centralnobankarskih valuta – eklatantan je primjer slučaj Franak. Sve što se tiče novca trebao bi regulirati – regulator. No on to još ne radi, niti u Hrvatskoj, niti na razini EU: zakonodavni prijedlog Uredbe o tržištima kriptoimovine Europska komisija usvojila je u rujnu 2020., no ne očekuje se da će stupiti na snagu prije 2023. Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, najveće hrvatske kriptomjenjačnice i član uprave UBIK-a, ističe da je kriptonovac nastao 2008. kao odgovor na veliku bankarsku krizu – kao protuteža načinu na koji se monetarna politika vodila tada, ali i sada, donosi Večernji list.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 14. siječnja 2026. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisuje Javni poziv za dostavu prijedloga projekata za Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.