Kriptoimovina trenutačno ima obilježja špekulativnog ulaganja, napominje HNB-e u priopćenju te upozorava da ulaganjem u kriptoimovinu ulagači riskiraju izgubiti dio ili cjelokupni iznos uloženog i to zbog nekoliko razloga. Kao prvo, ističu da kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela. Podsjećaju i da uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača kao primjerice sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura i nije u sustavu zaštite ulagatelja. Također, napominju da ne postoji ni nadležna institucija kojoj se pojedinac može obratiti ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu."Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti", navode iz središnje banke.

Upotreba kriptovaluta u platne svrhe gotovo nepostojeća

Iz HNB-a pritom pojašnjavaju da kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano, a koji sami po sebi nemaju vrijednost. Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Upotreba kriptoimovine kao novca  ?  u platne svrhe  ?  gotovo je nepostojeća, ističu iz HNB-a. Kao iznimka od pravila da je riječ o elektroničkim zapisima bez vrijednosti, u novije su se vrijeme pojavili tzv. stabilni zapisi (engl. stablecoins). Izdavatelji tih zapisa tvrde da imaju pokriće (jamstvo) u određenoj vrsti imovine za svaki izdani digitalni zapis (npr. u zlatu, u vrijednosnim papirima, u gotovini  ?  američkim dolarima ili eurima i sl.), kažu iz HNB-a, no navode i da tim vrstama kriptoimovine treba pristupiti s oprezom ponajprije stoga što struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna. Stoga u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da izdavatelji neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za iskupom izdanih zapisa, upozoravaju. Također, navode da je kriptoimovina tek djelomično regulirana pravnim propisima Hrvatske i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Trenutačno su u tijeku pregovori u okviru Vijeća EU-a glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Tom uredbom želi se zaštiti potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta, a njezino stupanje na snagu, odnosno reguliranje izdavanja i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, ne očekuje se prije 2023. godine, kažu u HNB-u. Dodaju i da u Hrvatskoj ne postoje izdavatelji kriptoimovine, dok je njihov broj i volumen u EU-u ograničen. Važni izdavatelji kriptoimovine nalaze se izvan EU-a, a u slučaju spora prema izdavateljima, za korisnike bi takav postupak mogao biti vrlo skup, a ujedno i izvan dosega nadležnosti hrvatskih vlasti, navode iz HNB-a.Iz HNB-a upozoravaju i da pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju kriptoimovine, razmjenu ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s kriptoimovinom ne uživaju jednaku razinu pravne zaštite kao što je imaju pri kupoprodaji službenih valuta ili pri korištenju reguliranim financijskim, odnosno platnim instrumentima, a u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti kriptoimovine, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga.