STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto, ali se i dalje kreće nedaleko najviše razine u povijesti. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,05 posto, na 7.133 boda, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,35 posto, na 15.661 bod, a pariški CAC 0,10 posto, na 6.631 bod. STOXX 600 indeks pao je prije desetak dana s rekordne razine, nakon što je američki Fed iznenada signalizirao moguće povećanje kamata prije nego što se očekivalo. Premda je prošloga tjedna skočio 1,2 posto, taj se indeks još nije uspio vratiti na rekordnu razinu. Jutros su, pak, cijene dionica u bankarskom, industrijskom i rudarskom sektoru pale između 0,3 i 0,5 posto, izgubivši dio prošlotjednih dobitaka. Pod pritiskom su i dionice turističkih agencija, što je posljedica vijesti o rastu broja novozaraženih koronavirusom u nekim azijskim zemljama. Zbog toga se i na azijskim burzama jutros trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,1 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, na 29.048 bodova. Nakon snažnog rasta cijena dionica prošloga tjedna, azijski ulagači nisu voljni dodatno riskirati zbog rasta broja novozaraženih od koronavirusa. Tako je australska država Queensland ponovno u ponedjeljak uvela obavezno nošenje maski i ograničila okupljanja u kućama, uz pojačane mjere socijalne distance uvedene u cijeloj zemlji, pa je sada nekim oblikom 'lockdowna' ili restrikcija obuhvaćeno više od 10 milijuna Australaca. U najvećem australskom gradu Sydneyju za vikend je uveden 'lockdown', kao i u Darwinu na sjeveru zemlje, dok zdravstvene vlasti pokušavaju spriječiti širenje vrlo zarazne delta varijante virusa. Indonezija je, pak, zabilježila rekordan broj novih slučajeva, dok je Tajland uveo nove restrikcije, a Malezija će najvjerojatnije produžiti 'lockdown'.

Prošloga su tjedna cijene dionica na svjetskim burzama znatno porasle, zahvaljujući porukama iz američke središnje banke da neće žuriti s povećanjem kamatnih stopa, ali i najavama povećanja državne potrošnje. Naime, predsjednik SAD-a Joe Biden postigao je dogovor sa senatorima o paketu ulaganja od 1.200 milijardi dolara u infrastrukturne projekte u idućih osam godina, od čega se oko 580 milijardi odnosi na novu potrošnju. „Ulagači pažljivo prate razvoj situacije u Kongresu u vezi infrastrukturnih projekata. Taj bi paket mogao znatno potaknuti potražnju”, pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na situaciji na tržištima.