Prema danas objavljenim rezultatima "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021.", istraživanja koje je proveo Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, Hrvatska je ostvarila poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, kada je istraživanje obuhvaćalo 63 svjetske ekonomije. Tomić je konstatirala da je Hrvatska, iako je ostvarila poboljšanje za jednu poziciju, nažalost i dalje pri samom dnu ljestvice konkurentnosti te na samom začelju od zemalja članica EU-a. 

"To znači da ne možemo govoriti o poboljšanju konkurentnosti, a za svoju trenutnu poziciju ne možemo okriviti ni pandemiju covid-19, s obzirom da su se sva svjetska gospodarstva tijekom 2020. u određenoj mjeri borila s posljedicama koronakrize. Mi zapravo već jedno dulje vrijeme manje-više stagniramo na ovim međunarodnim ljestvicama konkurentnosti i bojim se da bez korjenitih strukturnih reformi još dugo nećemo napustiti ovo mjesto u kojem se trenutno nalazimo između Perua i Mongolije", ocijenila je Tomić u HUP-ovom osvrtu na IMD-ovo istraživanje.

Navela je da ljestvice konkurentnosti s jedne strane pokazuju osnovne karakteristike trenutnog poslovnog okruženja pojedinoj državi, te što je možda još i važnije, ukazuju na to koliko je isplativo ulagati u tu zemlju. Stoga, ocijenila je Tomić, rezultati ovogodišnjeg IMD-ovog "godišnjaka" govore da je Hrvatskoj za poboljšanje pozicije na međunarodnoj ljestvici konkurentnosti, odnosno stvaranju poticajnog poslovnog okruženja koje će privući strane investicije, potrebno mijenjati cjelokupni "mindset" - i u dijelu korporativnog upravljanja, ali prvenstveno u dijelu vođenja javnih politika.

"Država mora omogućiti stabilne i predvidljive politike koje podrazumijevaju učinkovito pravno okruženje, konkurentan porezni sustav, fleksibilno radno zakonodavstvo, jednostavnije i brže otvaranje poduzeća, jednostavniju mogućnost zapošljavanja stranih radnika i zadržavanja talenata, kao i omogućiti digitalizaciju u svim sektorima gospodarstva", istaknula je. Kazala je da su to ujedno i preporuke koje HUP pokušava nametnuti već dulje vrijeme, a što je posebno bilo izraženo tijekom procesa izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 

"I dalje vjerujemo kako je upravo ovo prilika da se naše gospodarstvo transformira i postane konkurentno na međunarodnoj razini, a to neće biti moguće bez značajnih strukturnih reformi u javnom sektoru, kao ni bez sustavnijeg poticanja investicija u privatnom sektoru koje jedine mogu povući gospodarstvo prema sredini EU-a", poručila je Tomić. Napomenula je da IMD-ovi rezultati pokazuju da Hrvatska najviše zaostaje u područjima poput prakse upravljanja, tržišta rada, područjima stavova i vrijednosti te zakonodavstva u poslovanju, dok su pak, prema mišljenju gospodarstvenika, najlošije ocijenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.