Projekt Devote - Developing of teleworking future (Budućnost rada na daljinu) provodi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji sa Sindikatom naftnog gospodarstva (SING) i norveškom udrugom poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO). Kako je danas istaknuto, cilj je na temelju socijalnog dijaloga pripremiti smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira, koje će u konačnom obliku biti predstavljene na završnoj konferenciji u prvoj polovici 2022. godine i biti dostavljene zakonodavcu. Istraživanja globalnih trendova na tržištu rada pokazuju da će uskoro više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta raditi izvan ureda. Po posljednjim podacima Eurostata, tijekom 2020. u Hrvatskoj je uobičajeno na daljinu radilo tek 1,3 posto zaposlenih, dok je na razini EU taj udio iznosio 12,3 posto.

Pandemija covid-19 ubrzala je proces pa je prema istraživanju Eurofounda gotovo 30 posto anketiranih u Hrvatskoj zbog koronakrize prešlo na rad na daljinu tijekom proljeća 2020. Direktorica HUP-ovog regionalnog ureda u Varaždinu Sanja Ostroški kazala je kako smo u pandemiji bili prisiljeni raditi na daljinu i snalaziti se, a sada treba vidjeti što zakonodavni okvir trenutno ograničava, gdje su izazovi i što se može poboljšati u budućnosti. Glavna ekonomistica HUP-a i voditeljica projekta Devote Iva Tomić dodala je da se tim socijalnim dijalogom želi doći do rješenja, jer se rad na daljinu ne može zanemariti s obzirom na tehnologiju i na covid krizu koja je ubrzala ovaj proces. „Zakonodavac je onaj koji donekle kasni za onim što se zbiva u stvarnom svijetu“, rekla je Tomić.

Pravna savjetnica u Sindikatu naftnog gospodarstva i koordinatorica projekta Anica Ferić naglasila je da je rad na daljinu u pandemiji spasio brojna radna mjesta i bio jedan od načina održavanja socijalne distance. „Ali je pokazao i određene mane i nedostatke. Pojedini radnici žalili su se na 'sagorjevanje', na narušavanje granice između radnog vremena i slobodnog vremena, na neprimjerenu opremu za rad. U mnogim slučajevima rad na daljinu bio je nametnut, a ne obostrano dogovoren“, rekla je Ferić. O norveškim iskustvima govorio je Henrik Munthe, odvjetnik iz norveške udruge poslodavaca, istaknuvši da će se prema norveškim poslodavcima ići s obvezom savjetovanja s radnicima i osiguravanjem pisane informacije o reguliranju rada na daljinu te mogućnosti da inspekcije kontroliraju i taj oblik rada. Koordinatorica tima za Nagrađivanje i operativno poslovanje ljudskih resursa Ine  Daliborka Štulić navela je primjer dobre prakse u Hrvatskoj navevši kako je Ina pandemiju dočekala spremna jer od 2016. provodi program fleksibilnog rada. Rekla je da je mogućnostima fleksibilnog oblika rada zadovoljno 94 posto radnika, za 16 posto smanjena su kratkotrajna bolovanja, a za 32 posto potreba za prekovremenim radom u odnosu na prethodnu godinu. Nakon Varaždina, okrugli stolovi u sklopu tog projekta održat će se u Splitu, Rijeci i Osijeku, a završna konferencija u Zagrebu.