14.06.2021 08:47
LUXEMBOURG, 11. lipnja 2021. (Hina) - Zapošljavanje u EU i eurozoni posustalo je u prva tri ovogodišnja mjeseca, odražavajući postrožena ograničenja zbog novog vala zaraze covidom 19, a Hrvatska je bilježila pad četvrto tromjesečje zaredom, pokazuju podaci Eurostata.

U EU broj zaposlenih pao je u prvom tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je Eurostat, neznatno ublaživši prvu procjenu. U eurozoni smanjen je za 0,3 posto, u skladu s procjenom objavljenom sredinom svibnja. Time je na oba područja prekinuto razdoblje oporavka tržišta rada koje je počelo u ljeto prošle godine zahvaljujući ublažavanju mjera suzbijanja pandemije koronavirusa nakon prvog vala zaraze. U posljednja tri mjeseca 2020. broj zaposlenih porastao je za 0,4 posto i u EU i u eurozoni.

U odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje, neposredno uoči uvođenja mjera zatvaranja, broj zaposlenih pao je 1,6 posto u EU, te 1,8 posto u eurozoni, gotovo istim tempom kao i na kraju prošle godine. Ukupno je u EU u prvom tromjesečju zaposleno bilo 205,6 milijuna građana, od čega 157,6 milijuna u eurozoni. U odnosu na pretpandemijsko četvrto tromjesečje 2019. broj zaposlenih smanjen je u EU za 3,8 milijuna, te za 3,4 milijuna u eurozoni.

Najveći pad u Latviji

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na prethodno tromjesečje pao broj zaposlenih u Latviji, za 3,9 posto. Slijede Grčka i Španjolska gdje je smanjen za 1,7 odnosno 1,1 posto. U Hrvatskoj broj zaposlenih bio je u razdoblju od siječnja do ožujka manji za 0,4 posto nego u posljednja tri mjeseca 2020. godine, kada je pao 0,3 posto. Time je pad nastavljen četvrto tromjesečje zaredom. Najviše je pak na tromjesečnoj razini porastao broj zaposlenih u Mađarskoj i Španjolskoj, za 1,1 odnosno jedan posto. Slijede Cipar i Litva s brojem zaposlenih većim za 0,8 posto nego na kraju 2020. Eurostat napominje da nije raspolagao podacima za Irsku dok je Rumunjska bilježila prekid u vremenskom nizu.

Skok u Luksemburgu

Latvija je prednjačila padom broja zaposlenih u prvom tromjesečju i na godišnjoj razini, za sedam posto. Slijedi Estonija s padom zaposlenosti za 4,4 posto. U Hrvatskoj broj zaposlenih smanjen je u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 2,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Time se smanjio također četvrto tromjesečje zaredom. U četvrtom tromjesečju 2020. pao je 2,4 posto. Više zaposlenih nego na početku prošle godine imali su samo Luksemburg, Cipar, Poljska i Belgija, za 1,9 posto, odnosno u rasponu od 0,3 do 0,1 posto, pokazuje izvješće Eurostata, objavljeno početkom tjedna.

IlustracijaZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Na nacrt prijedloga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je bio u javnom savjetovanju do 18. svibnja, pristiglo je ukupno 384 komentara na koje će Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) odgovoriti i potom objaviti izvješće, a očekuje se da će stići na Vladu 11. lipnja, doznaje se u utorak iz MINTS-a.

)ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) podržalo je na sjednici u utorak Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. koji je socijalnim partnerima predstavio ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) -  Bosqar Invest u utorak je na konferenciji za novinare predstavio javni poziv za upis i podnošenje ponuda za kupnju novih dionica, njih 5,89 milijuna po cijeni u rasponu od 25,50 do 26,50 eura po dionici, a cilj im je prikupiti oko 150 milijuna eura  novog kapitala.

ZAGREB, 18. svibnja 2026. (Hina) - Hrvatska udruga poslovnih žena Krug u ponedjeljak je dodijelila godišnja priznanja poduzetnicama za 2025. koje se ističu izvrsnošću i doprinosu hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je poduzetnicom godine proglasila Jelenu Cvitanić Herak iz riječke tvrtke Lantina, a menadžericom Kristinu Peruško iz pulske tvrtke Uniline.

BJELOVAR, 18. svibnja 2026. (Hina) - Gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo je u ponedjeljak da je Bjelovar iz EU-a i nacionalnih fondova povukao više od 60 milijuna eura bespovratnih sredstava za kulturnu infrastrukturu, što je tri puta više od ulaganja u najskuplji projekt u povijesti Grada, Terme Bjelovar – Wellovar.