Predviđa to europska Direktiva o okvirima za preventivno restrukturiranje i pružanje druge prilike iz 2019. godine, koju države članice EU trebaju unijeti u svoje zakonodavstvo do sredine ove godine, odnosno za mjesec dana. Hrvatsko ministarstvo pravosuđa također je najavilo da će pokrenuti izmjene Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača kako bi se prilagodili Direktivi, no prijedlog izmjena spomenutih zakona još nije objavljen pa nije jasno hoće li i na koji će način Hrvatska dodatno regulirati mogućnost oprosta poduzetničkog duga. Trenutačno je kod nas oko 16 tisuća blokiranih poduzetnika, njih oko osam tisuća su tvrtke, a druga polovica su obrtnici i drugi poduzetnici koji vode poslovne knjige. Ukupni dug svih poduzetnika kreće se oko šest milijardi kuna! Puno je teža situacija s gotovo 240 tisuća blokiranih građana, čija se glavnica duga kreće oko 17 milijardi kuna. Dosad je u sklopu posebnih kampanja država dva puta masovnije otpisivala dugove blokiranih građana, no to nije bitno utjecalo na ukupnu sliku. Otpis dugova kod poduzetnika bio je najzastupljeniji u predstečajnoj nagodbi koju je uspostavio Slavko Linić za Milanovićeva mandata. Kasnije se, međutim, taj zakon mijenjao te su otpisi dugova sada rjeđi.

Spomenuta EU Direktiva ne bavi se izravno dugom građana, no u njoj se sugerira državama da isti princip za oprost duga koji će primijeniti na poduzetnike prenese i na prezadužene građane. Svatko bi, po slovu i duhu Direktive, trebao imati mogućnost da mu se izbriše dug u postupku koji ne bi trebao trajati dulje od tri godine.