28.05.2021 08:30
NAŠICE, 27. svibnja 2021. (Hina) - Za napredniju investicijsku i poslovnu klimu u Slavoniji i Baranji treba smanjiti pretjeranu birokraciju i kompliciranu regulativu, ubrzati dobivanje dozvola te smanjiti porezna i neporezna opterećenja, istaknuto je u četvrtak na Izvršnom odboru Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) održanom u Našicama.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan ocijenio je kako većem investicijskom zamahu može pomoći i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji bi mogao dodatno potaknuti ulaganja u privatnom sektoru, otvoriti nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta visoke dodane vrijednosti i time privući najbolje kadrove, ne samo u Slavoniju, nego i u ostatak zemlje.

Poslodavci hvale značajno više iznose regionalnih potpora iz EU-a planirane za iduće razdoblje i nadaju se prepoznavanju važnosti uvođenja modernih tehnologija u hrvatske kompanije, ocjenjujući da one trebaju povećati svoju produktivnost i konkurentnost. Glavni direktor HUP-a Damir Zorić smatra da bi NPOO i Višegodišnji financijski okvir trebali osigurati dugoročnu konkurentnost i rast gospodarstva, utemeljen na održivosti, a da bi izmjene Zakona o radu trebale odgovoriti na suvremene potrebe tržišta rada. Istaknuo je kako poslodavcima i dalje smetaju parafiskalni nameti i visoko porezno opterećenje, posebno na rad, koji koče rast plaća, kao i zadržavanje najboljih kadrova te privlačenje novih investicija.

"HUP je uključen u izradu novog zakona o strukovnom obrazovanju koji bi trebao modernizirati i poboljšati kvalifikacije budućih talenata, aktivno se bavimo pitanjem dugovanja veledrogerijama i ljekarnama te problemom nelikvidnosti u zdravstvu, radimo na rješavanju izazova s kojima se suočavaju prijevoznici kao i na problemu nedostatka radne snage u pojedinim industrijama", rekao je Zorić.

"Vidim ogromnu šansu u EU-ovim fondovima, jer pred Hrvatskom je u idućih nekoliko godina ogroman novac. Riječ je o prilici generacije, kakvu do sada nismo imali", ocijenio je. Ističe kako je to novac koji moramo povući u cijelosti, što ovisi ne samo o gospodarstvenicima, nego prvenstveno o državi. Sjednica Izvršnog odbora HUP-a je održana u sjedištu našičke Nexe grupe čiji je predsjednik Uprave Ivan Ergović ocijenio kako ova godina otvara brojne mogućnosti kroz EU fondove. 

"Ključni izazovi kojima se bavimo i u HUP-u su kako ostvariti rast iznosa privatnih investicija i povećanje njihove kvalitete, te kako pritom promijeniti omjer korisnika alociranih sredstava u korist privatnog sektora", rekao je Ergović. Iako su investicije u javni sektor i infrastrukturu korisne, moraju ih pratiti pojačana privatna ulaganja jer ona daju dodanu vrijednost i osigurat će otvaranje novih radnih mjesta te prosperitet hrvatskoga istoka, dodao je.

IlustracijaZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Rast kartičnih plaćanja nastavljen je i u 2025. godini, osobito internetskih i beskontaktnih transakcija, uz 922,3 milijuna plaćanja, u ukupnoj vrijednosti od 46,9 milijardi eura, što je 8,1 posto više plaćanja i 13,3 posto veća vrijednost nego u 2024., podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).

ZAGREB, 4. rujna 2026. (Hina) - Zbog narušenog proizvodnog potencijala, Vlada je na sjednici u petak sektoru stočarstva dodijelila dodatnih 100 tisuća eura potpore, tako se iznos sredstava za provedbu programa u 2026. godini mijenja s postojećih 2,55 milijuna eura na 2,65 milijuna eura. 

ZAGREB, 4. rujna 2026. (Hina) - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u petak u 12 sati privremeno zatvorio Javni poziv za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama vrijedan 38 milijuna eura, odaziv je bio velik, od četvrtka u 9 sati do petka u podne zaprimljeno je 9.320 prijava.

ZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, 7. rujna, ciljani nominalni iznos je ukupno 1,75 milijardi eura, a moći će se ulagati u tromjesečne trezorce, uz godišnji prinos od 2,75 posto, najavilo je u četvrtak Ministarstvo financija.

ZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u četvrtak da je započela s provedbom Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK), kojom prikuplja podatke o podaci o financijskom položaju kućanstava, uključujući podatke o njihovoj imovini, štednji, potrošnji, dohotku i financijskim obvezama.