28.05.2021 08:34
RAST
ZAGREB, 28. svibnja 2021. (Hina) – Zahvaljujući oporavku osobne potrošnje, proizvodnje i izvoza roba, većina analitičara procjenjuje da je u prvom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo zabilježilo prvi rast na godišnjoj razini nakon tri kvartala oštrog pada.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine, a većina analitičara procjenjuje da je gospodarstvo poraslo u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Od šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih troje očekuje rast BDP-a između 0,7 i 4 posto, dvoje stagnaciju, a jedan pad od 6 posto. Ostvare li se procjene o rastu gospodarstva na godišnjoj razini, bio bi to njegov prvi uspon nakon tri tromjesečja oštrog pada. Bila bi to i definitivna potvrda da je gospodarstvo izašlo iz recesije.
Doduše, BDP je na kvartalnoj razini porastao u protekla dva tromjesečja, no na godišnjoj nije zabilježio rast od prvog lanjskog kvartala. Prošle je godine, naime, zbog posljedica pandemije koronavirusa gospodarstvo palo rekordnih 8,4 posto.

Oporavak potrošnje

Podršku gospodarstvu u prvom tromjesečju pružio je oporavak osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, na što ukazuje rast prometa u trgovini na malo. Prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine promet u maloprodaji porastao je 6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Očuvanju raspoloživog dohotka uvelike su pridonijele intervencije fiskalne politike, novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak te potpore za zaposlene u djelatnostima pogođenim pandemijom. Iako se pomak prema kraju tromjesečja vidi i u uslugama, ovaj dio gospodarstva zasigurno nastavlja bilježiti snažan pad zbog nepovoljnog utjecaja mjera za suzbijanje pandemije u Hrvatskoj i Europi”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

U prvom se tromjesečju oporavila i industrijska proizvodnja, koja je porasla 5,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Podršku BDP-u pružio je i rast aktivnosti u građevinskom sektoru u prva dva mjeseca ove godine za 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. „Moje je očekivanje da bi na godišnjoj razini BDP u prvom kvartalu mogao biti oko nule, no ne bi iznenadio i otklon u plus”, navodi jedan od analitičara u anketi.

Posljednjih mjeseci oporavio se i izvoz roba koji je lani bio pod pritiskom zbog recesije u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima – zemljama Europske unije. Prema podacima DZS-a, vrijednost robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 30 milijardi kuna, što je 9,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz porastao 2,1 posto, na 46,5 milijardi kuna. „No, neto izvoz blago je negativan (mali rast uvoza, a pad izvoza usluga anulira dobar dio rasta izvoza roba)”, navodi jedan od analitičara. Zbog toga, kao i slabosti uslužnog sektora te neizvjesnosti u vezi kretanja zaliha, moguć je i pad BDP-a u prvom tromjesečju. „Turizam je očekivano u minusu, međutim u ukupnom izvozu usluga turizam u prvom tromjesečju čini oko trećine, pa bi snažniji izvoz ostalih usluga mogao ublažiti pad turizma uslijed 'lockdowna' u prvom kvartalu”, navodi jedan od analitičara.

U ovoj godini rast BDP-a od oko 5 posto dok je pitanje u vezi kretanja BDP-a u prvom tromjesečju otvoreno, analitičari ne sumnjaju da će u cijeloj ovoj godini gospodarstvo znatno porasti. U anketi Hine šest analitičara procjenjuje u prosjeku da bi gospodarstvo u ovoj godini moglo porasti 4,9 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 4 do 5,1 posto.

„Tempo procjepljivanja je znatno ubrzao posljednjih tjedana i kod nas i u EU, što potiče očekivanja da turizam bude bolji od trenutnih očekivanja”, navodi jedan od analitičara u anketi. S popuštanjem restriktivnih mjera, u idućem razdoblju očekuje se normalizacija gospodarskih aktivnosti, daljnji oporavak osobne potrošnje, kao i rast investicija.„Bude li više efikasnosti i profesionalnosti u provedbi EU projekata, postoji potencijal i za brži rast, ali realnost je da ćemo veliko ubrzanje investicija imati u 2022. i 2023. godini, što bi stope rasta u tim razdobljima trebalo podići u odnosu na projiciranu za ovu godinu”, ističe jedan od analitičara u anketi Hine. Pripremio: Nenad Bach

euroZAGREB, 8. srpnja 2025. (Hina) - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac sudjelovao je danas na sastanku Vijeća EU za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) u Bruxellesu, na kojem je bilo riječi i o projektu uvođenja digitalnog eura, koji je apostrofiran kao ključan korak u očuvanju monetarnog suvereniteta i jačanju strateške autonomije Unije.

BRUXELLES, 8. srpnja 2025. (Hina) - Europska komisija je u utorak preporučila Hrvatskoj da poduzme mjere za daljnje poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, posebno u pogledu duljine postupaka u trgovačkim i građanskim parnicama.

ZAGREB, 7. srpnja 2025. (Hina) - Hrvatska i Estonija imaju dosta prilika za jačanje suradnje u obrambenoj industriji, rečeno je u utorak na Hrvatsko-estonskom gospodarskom forumu, kojem su nazočili i predsjednici vlada dviju zemalja, a na kojem se moglo čuti i da osječki proizvođač dronova, tvrtka Orqa, širi suradnju s estonskim partnerom.

ZAGREB, 4. srpnja 2025. (Hrvatska gospodarska komora) - Odredbama članka 5. stavka 8. Uredbe (EU) 2023/956 o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (u daljnjem tekstu: CBAM Uredba) i odredbama Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/486 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uvjeta i postupaka povezanih sa statusom ovlaštenog CBAM deklaranta, utvrđene su obveze registracije CBAM deklaranata, pravila za podnošenje zahtjeva te kriteriji i postupci za dodjelu takvog ovlaštenja.

ZAGREB, 7. srpnja 2025. (Hina) - Poduzetnici Primorsko-goranske županije u 2024. godini ostvarili su konsolidiranu neto dobit od 433,2 milijuna eura, što je pad od devet posto u odnosu na godinu prije, pokazala je analiza Financijske agencije. Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Primorsko-goranskoj županiji u 2024. godini sjedište je imalo 13.094 poduzetnika, kod kojih je bilo 72.766 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 3.318 ili za 4,8 posto.