Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine, a većina analitičara procjenjuje da je gospodarstvo poraslo u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Od šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih troje očekuje rast BDP-a između 0,7 i 4 posto, dvoje stagnaciju, a jedan pad od 6 posto. Ostvare li se procjene o rastu gospodarstva na godišnjoj razini, bio bi to njegov prvi uspon nakon tri tromjesečja oštrog pada. Bila bi to i definitivna potvrda da je gospodarstvo izašlo iz recesije.
Doduše, BDP je na kvartalnoj razini porastao u protekla dva tromjesečja, no na godišnjoj nije zabilježio rast od prvog lanjskog kvartala. Prošle je godine, naime, zbog posljedica pandemije koronavirusa gospodarstvo palo rekordnih 8,4 posto.

Oporavak potrošnje

Podršku gospodarstvu u prvom tromjesečju pružio je oporavak osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, na što ukazuje rast prometa u trgovini na malo. Prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine promet u maloprodaji porastao je 6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Očuvanju raspoloživog dohotka uvelike su pridonijele intervencije fiskalne politike, novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak te potpore za zaposlene u djelatnostima pogođenim pandemijom. Iako se pomak prema kraju tromjesečja vidi i u uslugama, ovaj dio gospodarstva zasigurno nastavlja bilježiti snažan pad zbog nepovoljnog utjecaja mjera za suzbijanje pandemije u Hrvatskoj i Europi”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

U prvom se tromjesečju oporavila i industrijska proizvodnja, koja je porasla 5,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Podršku BDP-u pružio je i rast aktivnosti u građevinskom sektoru u prva dva mjeseca ove godine za 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. „Moje je očekivanje da bi na godišnjoj razini BDP u prvom kvartalu mogao biti oko nule, no ne bi iznenadio i otklon u plus”, navodi jedan od analitičara u anketi.

Posljednjih mjeseci oporavio se i izvoz roba koji je lani bio pod pritiskom zbog recesije u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima – zemljama Europske unije. Prema podacima DZS-a, vrijednost robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 30 milijardi kuna, što je 9,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz porastao 2,1 posto, na 46,5 milijardi kuna. „No, neto izvoz blago je negativan (mali rast uvoza, a pad izvoza usluga anulira dobar dio rasta izvoza roba)”, navodi jedan od analitičara. Zbog toga, kao i slabosti uslužnog sektora te neizvjesnosti u vezi kretanja zaliha, moguć je i pad BDP-a u prvom tromjesečju. „Turizam je očekivano u minusu, međutim u ukupnom izvozu usluga turizam u prvom tromjesečju čini oko trećine, pa bi snažniji izvoz ostalih usluga mogao ublažiti pad turizma uslijed 'lockdowna' u prvom kvartalu”, navodi jedan od analitičara.

U ovoj godini rast BDP-a od oko 5 posto dok je pitanje u vezi kretanja BDP-a u prvom tromjesečju otvoreno, analitičari ne sumnjaju da će u cijeloj ovoj godini gospodarstvo znatno porasti. U anketi Hine šest analitičara procjenjuje u prosjeku da bi gospodarstvo u ovoj godini moglo porasti 4,9 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 4 do 5,1 posto.

„Tempo procjepljivanja je znatno ubrzao posljednjih tjedana i kod nas i u EU, što potiče očekivanja da turizam bude bolji od trenutnih očekivanja”, navodi jedan od analitičara u anketi. S popuštanjem restriktivnih mjera, u idućem razdoblju očekuje se normalizacija gospodarskih aktivnosti, daljnji oporavak osobne potrošnje, kao i rast investicija.„Bude li više efikasnosti i profesionalnosti u provedbi EU projekata, postoji potencijal i za brži rast, ali realnost je da ćemo veliko ubrzanje investicija imati u 2022. i 2023. godini, što bi stope rasta u tim razdobljima trebalo podići u odnosu na projiciranu za ovu godinu”, ističe jedan od analitičara u anketi Hine. Pripremio: Nenad Bach