Sezonski prilagođeni BDP EU-a pao je u prvom tromjesečju 1,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, neposredno uoči širenja zaraze covidom 19, čime je europski statistički ured potvrdio procjenu s kraja travnja. U posljednja tri mjeseca 2020. aktivnosti su na godišnjoj razini smanjene 4,6 posto. U eurozoni aktivnosti su u prva tri ovogodišnja mjeseca pale za 1,8 posto, nakon 4,9-postotnog pada na kraju 2020., što je također u skladu s prvom Eurostatovom procjenom. Na tromjesečnoj razini sezonski prilagođeni BDP EU-a pao je u prvom tromjesečju 0,4 posto, nakon 0,5-postotnog pada u posljednja tri mjeseca 2020. U eurozoni aktivnosti su u razdoblju od siječnja do ožujka pale 0,6 posto u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje kada su se smanjile 0,7 posto.Time su EU i eurozona kliznuli u recesiju, prema ekonomistima koji je definiraju kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti na tromjesečnoj razini.U trećem tromjesečju 2020. aktivnosti su se oporavile od pandemijskog šoka i poskočile na tromjesečnoj razini 11,7 posto u EU i 12,5 posto u eurozoni.

Smanjena i zaposlenost

Pad aktivnosti očitovao se i u smanjenom broju zaposlenih u EU i eurozoni u prvom tromjesečju, za 0,3 posto u odnosu na posljednja tri prošlogodišnja mjeseca. Broj zaposlenih smanjio se prvi puta od drugog tromjesečja 2020.U posljednja tri mjeseca 2020. zaposlenost je na oba područja porasla za 0,4 posto. Na godišnjoj razini broj zaposlenih smanjio se u EU za 1,8 posto, nakon 1,6-postotnog pada na kraju 2020. U eurozoni pala je 2,1 posto, nakon 1,9-postotnog pada u prethodnom kvartalu, pokazuje Eurostatovo izvješće. Trend pada broja zaposlenih nastavljen je time na početku godine četvrto tromjesečje zaredom.

Oporavak Francuske

Samo su tri zemlje EU-a prema raspoloživim podacima Eurostata bilježile rast aktivnosti na godišnjoj razini, signalizirajući približavanje gospodarstva pretpandemijskoj razini, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Najveći rast bilježila je Francuska, za 1,5 posto, a slijedi Litva s jedan posto i Slovačka s 0,5 posto. U Austriji aktivnosti su stagnirale. Najveći pad BDP-a na godišnjoj razini bilježili su Portugal i Španjolska, za 5,4 odnosno 4,3 posto. Slijedi Njemačka s padom aktivnosti za tri posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Podaci za Hrvatsku nisu bili dostupni Eurostatu. Na tromjesečnoj razini najveći pad aktivnosti u prva tri ovogodišnja mjeseca bilježio je Portugal, za 3,3 posto. Slijede Latvija s padom aktivnosti za 2,6 posto i Njemačka gdje su se smanjile 1,7 posto. Najveći rast bilježila je Rumunjska, za 2,8 posto. Slijede Bugarska s 2,5 i Litva s 1,8 posto.