03.05.2021 16:01
ZAGREB, 3. svibnja 2021. (Hina) - Savjet Hanfe na sjednici u ponedjeljak raspravljao je o mogućnosti liberalizacije zakonodavnog okvira za alternativne investicijske fondove, kako bi se kroz konkretna regulatorna rasterećenja potaknulo osnivanje većeg broja takvih fondova i njihovo jače ulaganje u hrvatsko gospodarstvo.
Naime, prema podacima s kraja lipnja prošle godine, vrijednost imovine alternativnih fondova u Hrvatskoj čini tek 1,1 posto hrvatskog BDP-a, što je znatno manje od prosjeka cijele Europske unije, gdje ukupna imovina čini 48,4 posto BDP-a, istaknuto je u priopćenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) s održane sjednice Savjeta.Kako bi se u Hrvatskoj otvorio prostor za takav vid alternativnog financiranja poduzeća, a posebno zbog krize uzrokovane pandemijom, razgovaralo se o mogućim zakonskim promjenama koje bi s manjim brojem godišnjeg izvještavanja i jednostavnijim procesom licenciranja ubuduće rasteretile društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, čija ukupna imovina ne prelazi 350 milijuna kuna (s korištenjem financijske poluge) odnosno 1,4 milijarde kuna (bez financijske poluge i prava isplate ulaganja u roku od pet godina), navedeno je u Hanfinom priopćenju. Promjene bi obuhvaćale i niže naknade za licenciranje za sva društava s imovinom do 750 milijuna kuna (s korištenjem financijske poluge) odnosno do 3,8 milijardi kuna (bez financijske poluge), kao i lakši postupak registracije umjesto dosadašnjeg obveznog postupka odobrenja od Hanfe za sve alternativne investicijske fondove koji su namijenjeni isključivo profesionalnim i kvalificiranim ulagateljima.Također, raspravljalo se i o mogućnosti da zatvoreni alternativni investicijski fondovi pod striktnim uvjetima mogu odobravati i zajmove, budući da sada postoji potreba za jačanjem nebankarskog financiranja koje u Hrvatskoj u odnosu na neke druge članice EU-a još nije dovoljno razvijeno, rekli su iz Hanfe.

Leasing društva ukupno sa 71,2 posto manjom dobiti nakon oporezivanjaNa sjednici Savjeta je razmatrano i trenutno stanje leasing moratorija i reprograma, a prema podacima iz ožujka ove godine, 86 posto svih aktivnih reprograma je isteklo u travnju ove godine.Hanfa je, podsjeća se u priopćenju, do sada u tri navrata izdala preporuke s namjerom da se olakša financijski položaj onih primatelja leasinga koji su do pandemije redovito podmirivali obveze po ugovorima o leasingu. Također, do 30. lipnja 2021. leasing društva za navedene primatelje leasinga nisu trebala formirati ispravke vrijednosti potraživanja.Prema očitovanjima leasing društava Hanfi, u sljedećem se razdoblju planiraju odobravati reprogrami ili drugi načini restrukturiranja po istecima moratorija posebno za korisnike iz najrizičnijih djelatnosti, no uz individualan pristup prilikom odobravanja ovisno o poslovanju primatelja leasinga, vrsti leasing ugovora i vrsti objekta, naveo je hrvatski regulator.Leasing društva su također izvijestila da je u 2020. zbog pandemije vrijednost novozaključenih ugovora pala u odnosu na 2019. za 35 posto, a troškovi ispravka vrijednosti za gubitke od umanjenja za 73 posto, pri čemu je ukupna dobit svih društava nakon oporezivanja manja za 71,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.Unatoč tome, sva leasing društva su krajem 2020. ostala kapitalno adekvatna, a regulatorni kapital svih leasing društava iznosi 2,1 milijardu kuna, naveli su iz Hanfe.Direktiva o primjeni nefinancijskog izvještavanja prema ESG čimbenicimaNa sjednici je predstavljen i novi prijedlog direktive Europske komisije - Corporate Sustainability Reporting Directive (CSRD), koja uređuje primjenu nefinancijskog izvještavanja prema ESG čimbenicima u cijeloj Europskoj uniji.Direktivom se proširuje obveza izvještavanja na sva velika poduzeća i sve male i srednje poduzetnike koja su uvršteni na uređenom tržištu. Prema novim pravilima izvještavanje za velika društva započinje od 2024., s osvrtom na 2023. godinu, napomenuto je. Od obveze primjene će biti isključena mikro društva, a za mala i srednja poduzeća je predviđeno trogodišnje razdoblje uvođenja, uz početak obveze izvještavanja 2027. godine, uz jednostavniji režim izvještavanja.Iz Hanfe su podsjetili da su još u ožujku ove godine donijeli smjernice za izradu i objavu ESG relevantnih informacija izdavatelja, koje se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke faktore, a  kojima se definiraju rokovi i mjesta objave nefinancijskih izvještaja te daju upute vezano uz primjenu regulative odnosno standarda nefinancijskog izvještavanja.

inspekcijaZAGREB, 8. rujna 2026. (Hina) - Tržišna inspekcija Državnog inspektorata u razdoblju od 7. veljače 2025. do 4. rujna 2026. godine obavila je ukupno 5.359 inspekcijskih nadzora vezanih za Vladine mjere ograničenja cijena pojedinih proizvoda u trgovini na malo, pri čemu je u dijelu njih uočila nepridržavanje propisanih mjera.

NOVSKA, 8. rujna 2026. (Hina) - Više od 115 milijuna eura vrijedne investicije, projekti u gospodarstvu, obrazovanju i javnoj infrastrukturi te novi zahtjevi održive i energetski učinkovite gradnje bili su u središtu četvrte poslovne konferencije "Invest in Novska 2026", održane u utorak u Novskoj, na kojoj je istaknuto i da je model koji taj grad razvija za privlačenje investitora kroz stvaranje uvjeta da dugoročno ostanu onaj koji treba Hrvatskoj.

ZAGREB, 8. rujna 2026. (Hina) - Hrvatska IT tvrtka Comping dobila je gotovo dva milijuna eura bespovratnih sredstava Europske unije za razvoj novog AI modula Thaore, a radi se o projektu razvoja digitalnog rješenja za prediktivno otkrivanje poremećaja pogona ili kvarova na opremi u transformatorskim stanicama sa srednjeg na niski napon, priopćili su iz Compinga. 

ZAGREB, 4. rujna 2026. (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) - HAMAG-BICRO objavljuje javni poziv za sufinanciranje odlaska na gospodarske susrete u okviru Kineskog međunarodnog sajma uvoza CIIE (China International Import Expo) 2026 Šangaj, koji će se održati u Narodnoj Republici Kini u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.  

ZAGREB, 7. rujna 2026. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u prisustvu državne tajnice Kristine Bilić, saborske zastupnice Majde Burić te zamjenika župana Primorsko-goranske županije Roberta Matića u Ravnoj Gori je uručila sedam ugovora vrijednih 4,47 milijuna eura iz Programa gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara za razdoblje od 2026. do 2028. godine.