"Pokušavaju uništiti grupaciju, 550 radnih mjesta i preko 40 godina tradicije. Radi se o sramotnoj situaciji, u kojemu Hrvatske šume imaju monopol i odlučuju koja će tvrtka moći poslovati, a koja neće. Smatramo da se to u državi koja je članica Europske unije ne smije događati", kaže se u pismu Udruge Glas poduzetnika.Dodaje se da je Požgaj jedan od većih izvoznika hrvatske drvne industrije i da zapošljava 550 radnika u šest pogona na četiri lokacije u Hrvatskoj.Problemi, navodi se u pismu, počinju početkom 2021. godine, kada je Požgaj Grupa s Hrvatskim šumama trebala potpisati godišnji ugovor o kupoprodaji trupaca. Međutim, dodaje se, prijave dva društva Požgaj Grupe (Massive Panels i Massive Lumber) odbačene su uz obrazloženje da tvrtke nemaju potrebnu tehnologiju. Požgaj Grupa, objašnjavaju UGP kronologiju događanja, se žalila, a Hrvatske šume su nakon toga provele nadzor kojim je utvrđeno da ima svu potrebnu tehnologiju proizvodnje.UGP tvrdi da su glavni razlog pristupa Hrvatskih šuma prema Požgaj Grupi četiri pravna spora za nadoknadu štete u vrijednosti od gotovo 70 milijuna kuna.
Naime, kako se navodi, dolaskom aktualne Uprave Hrvatskih šuma prije tri godine društvima Požgaj Grupe dodijeljeno je 38 posto manje kvote sirovine od one koja im je trebala pripasti, zbog čega je Požgaj Grupa tužila Hrvatske šume.Nadalje se tvrdi da su se predstavnici Požgaj Grupe 8. veljače sastali s Upravom Hrvatskih šuma koja ih je, piše UGP, pokušala ucjenom natjerati da povuku tužbene zahtjeve i postavila to kao uvjet za potpis godišnjeg ugovora za dodjelu trupaca.UGP tvrdi i da je pristup Hrvatskih šuma prema Požgaju takav i jer je zajedno s tvrtkom Bauwerk-Boen iz Đurđevca tražila nadzor i reviziju provedenog Javnog poziva za prodaju trupaca za 2020. godinu, a i javno je istupala upozoravajući na negativne trendove u industriji.Hrvatske šume, zaključuje Udruga, zbog svega toga, pokušavaju diskreditirati Požgaj Grupu i kao glavni razlog problema navode trenutni dug te loš bonitet tvrtki. Ističe, međutim, da je riječ o "najobičnijoj manipulaciji, jer su postojeći dugovi rezultat nemogućnosti plaćanja uslijed prekida isporuke trupaca Hrvatskih šuma".
ZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Rast kartičnih plaćanja nastavljen je i u 2025. godini, osobito internetskih i beskontaktnih transakcija, uz 922,3 milijuna plaćanja, u ukupnoj vrijednosti od 46,9 milijardi eura, što je 8,1 posto više plaćanja i 13,3 posto veća vrijednost nego u 2024., podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).
ZAGREB, 4. rujna 2026. (Hina) - Zbog narušenog proizvodnog potencijala, Vlada je na sjednici u petak sektoru stočarstva dodijelila dodatnih 100 tisuća eura potpore, tako se iznos sredstava za provedbu programa u 2026. godini mijenja s postojećih 2,55 milijuna eura na 2,65 milijuna eura.
ZAGREB, 4. rujna 2026. (Hina) - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u petak u 12 sati privremeno zatvorio Javni poziv za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama vrijedan 38 milijuna eura, odaziv je bio velik, od četvrtka u 9 sati do petka u podne zaprimljeno je 9.320 prijava.
ZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, 7. rujna, ciljani nominalni iznos je ukupno 1,75 milijardi eura, a moći će se ulagati u tromjesečne trezorce, uz godišnji prinos od 2,75 posto, najavilo je u četvrtak Ministarstvo financija.
ZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u četvrtak da je započela s provedbom Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK), kojom prikuplja podatke o podaci o financijskom položaju kućanstava, uključujući podatke o njihovoj imovini, štednji, potrošnji, dohotku i financijskim obvezama.