Broj dugotrajno nezaposlenih u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj porast će s procijenjenog najnižeg broja od 4,8 milijuna ljudi u prvom tromjesečju 2020. na 6,6 milijuna u trećem tromjesečju 2021., prije nego dođe do laganog pada i stabilizacije na 6,5 milijuna u četvrtom tromjesečju 2021., kaže se u istraživanju.U četiri velika gospodarstva eurozone, u razdoblju neposredno nakon početka pandemije, programe za očuvanje radnih mjesta koristilo je 25 milijuna radnika. Zahvaljujući tim programima, pad zaposlenosti je unatoč naglom padu gospodarskog rasta bio tek nešto veći od onog iz 2019. godine.S druge strane, 13,7 milijuna nezaposlenih u velikoj je mjeri ostalo bez mogućnosti pronalaženja posla te se očekuje da će šok na tržištu rada postati strukturni, a da će se nezaposlenost stabilizirati na povišenoj razini, stoji u istraživanju Allianza.Budući da do zapošljavanja većih razmjera vjerojatno neće doći prije 2022., izgledi za ponovno zapošljavanje onih koji traže posao i dalje su nejasni.Velika većina radnika koji su ostali bez posla u prvoj polovini 2020. ili su bez posla biti u prvoj polovini te godine, borit će se za zaposlenje tijekom idućih godinu dana.

Uz to, kada započne gospodarski oporavak eurozone u drugom tromjesečju 2021., tvrtke će davati prednost vraćanju svojih zaposlenika s dopusta nad zapošljavanjem novih."S obzirom na to da su izgubljena radna mjesta u 2020. uglavnom vezana za rutinska zanimanja, vidimo rizik da Europa slijedi stope SAD-a gdje su 'oporavak bez smanjenja nezaposlenosti' i porast 'polarizacije tržišta rada' vjerojatno već postali nova norma u kontekstu veće stope tehnološkog usvajanja", priopćio je Allianz.Povećana strukturna nezaposlenost neće imati samo negativan utjecaj na proizvodne kapacitete gospodarstva, već će imati potencijal da pogorša već prevladavajuće političko nezadovoljstvo te potakne socijalne nemire, predviđa istraživanje Allianza.Kako bi se ublažio štetan utjecaj na tržište rada u eurozoni te strukturna nezaposlenost zadržala pod kontrolom, radnici moraju steći vještine potrebne za popunjavanje radnih mjesta u budućnosti.Aktivne politike tržišta rada, s fokusom na brzo usavršavanje i ponovno osposobljavanje, bit će ključne za jačanje zapošljivosti radnika i za držanje pod kontrolom sve većeg jaza na tržištima rada između visoko i nisko kvalificiranih radnika, stoji u istraživanju."Za sveobuhvatan pristup trebat će razmotriti više strukturnih oblika pomoći, uključujući reviziju obrazovnih sustava", sugerira Allianz u istraživanju.