Siječanj i veljača 2020. su bili jedini mjeseci u toj godini u kojima još nije bilo (znatnijeg) utjecaja pandemije na turistički promet, pri čemu iz HTZ-a podsjećaju da je u prva dva lanjska mjeseca ostvaren bolji turistički rezultat nego u istim mjesecima rekordne 2019., pa su time rezultati za prva dva mjeseca ove godine i dobri, tim više što su ugostiteljski, sportski i rekreacijski objekti bili većinom zatvoreni, osim smještajnih.Ograničenja putovanja i mjere protiv širenja zaraze u stranim zemljama utjecale su da je stranih turista i njihovih noćenja i u prva dva mjeseca ove godine, kao i krajem prošle godine, u Hrvatskoj bilo manje od domaćih, te su sa ostvarenih nešto više od 250 tisuća noćenja na razini od oko 30 posto lanjskog rezultata.Najviše noćenja u prva dva mjeseca ove godine ostvareno je u hotelima, 275 tisuća, zatim u objektima u domaćinstvu 234 tisuće, i u kampovima 24 tisuće.Po županijama, najviše je noćenja - oko polovice ukupnih, ostvareno u tri regije/županije - u Istri 135 tisuća, na Kvarneru 116 tisuća te u Splitsko-dalmatinskoj županiji 75 tisuća, dok su među strancima najviše noćenja ostvarili turisti iz BiH, Slovenije, Njemačke i Italije.Destinacije s najviše ostvarenih noćenja bile su Zagreb, Rovinj, Split, Zadar i Opatija.

Domaći turisti putuju za vikende po zemlji

Podaci iz eVisitora pokazuju da su u prva dva mjeseca domaći turisti ostvarivali više noćenja tijekom vikenda u odnosu na dane u tjednu, a najviše ih je do sada (po danima) bilo u hrvatskim destinacijama u vikendu Valentinova, odnosno na dan 13. veljače (subota), 17 tisuća, od ukupnih 20 tisuća turista koliko ih je bilo na taj dan u zemlji, što je i najviše njih u jednom danu u prva dva mjeseca.Noćenja su pak tijekom siječnja i veljače ove godine domaći najviše ostvarivali u Zagrebu, Rovinju, Opatiji, Zadru, Tuhelju, Splitu, Poreču i na Plitvičkim jezerima.Određeni optimizam i za Uskrs, ali veći promet moguće tek oko Duhova"Iako se nalazimo u razdoblju godine kada je veća realizacija međunarodnog turističkog prometa i dalje otežana, do sada postignuti rezultati i najave s tržišta ipak daju određeni optimizam. Tijekom ožujka i travnja ne očekujemo veliki priljev gostiju, ali određeni turistički promet očekujemo s domaćeg i najbližih tržišta poput Slovenije, Italije ili Austrije, Slovenije ili Italije, čiji građani, između ostalog, u Hrvatskoj posjeduju nekretnine i plovila", ističe direktor HTZ-a na upit Hine o očekivanjima za ožujak i travanj, čijim početkom ove godine 'pada' i Uskrs te proljetni školski praznici u Hrvatskoj. S ostalih se tržišta, a prema informacijama sa tržišta od partnera i iz predstavništava HTZ-a, značajniji rast turističkog prometa očekuje s približavanjem glavnih ljetnih mjeseci, do kada se očekuje da će biti poznati i ujednačeni protokoli za međunarodna turistička putovanja.Staničić poručuje i da će turistički kapaciteti u Hrvatskoj biti spremni za prihvat gostiju i za uskrsne blagdane, iako će turistički tijekovi tijekom tih blagdana, kao i cijelog travnja, i dalje najprije ovisiti o epidemiološkoj situaciji i važećim restrikcijama u putovanjima.Nešto veći intenzitet turističkog prometa očekuje se i za blagdan Duhova, koji ove godine kalendarski dolazi u drugoj polovini svibnja, a Staničić naglašava i da sva relevantna istraživanja pokazuju kako će cijelu 2021. obilježiti last minute buking, kao i da je zapravo teško iznositi dugoročne i precizne prognoze.Kampanje "Safe stay in Croatia" i za digitalne nomade Vezano za promotivne aktivnosti važno je u ovim okolnostima ostati vidljiv na tržištu i poručivati o sigurnosti i dobroj pripremi destinacije te mjerama koje se u zemlji i turizmu provode u zaštiti od virusa, zbog čega je u tijeku i kampanja "Stay safe in Croatia" na deset ključnih emitivnih tržišta (Njemačka, Austrija, Italija, Poljska, Velika Britanija, Češka, Slovačka, Mađarska, Francuska i Nizozemska).Iz HTZ-a najavljuju da uskoro kreće i zasebna promotivna kampanja s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao atraktivne destinacije za digitalne nomade na tržištima SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Irske, a nakon toga će pokrenuti i glavne, tzv. pozivne kampanje, ovisno o epidemiološkoj situaciji na svakom pojedinom tržištu.