U obveznim mirovinskim fondovima krajem 2020. godine 2,06 milijuna članova
26.01.2021 07:45
ZAGREB, 25. siječnja 2021. (Hina) - Na kraju 2020. godine obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj imali su 2,06 milijuna članova, što je gotovo 47 tisuća više nego krajem 2019., najnoviji su podaci koje je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Samo u prosincu broj članova u obveznim mirovinskim fondovima povećan je za 5.135 ili 0,25 posto. Najviše članova broji AZ fond, njih 689.485, potom Raiffeisen, 603.191, a slijede fondovi PBZ Croatia osiguranja, sa 403.320 članova, te Erste plavi, s njih 361.395. Ukupno gledano, najveći broj članova u drugom mirovinskom stupu odabralo je ulaganje u fondove kategorije B, njih 1,92 milijuna. Riječ je o umjereno rizičnim fondovima, čiji portfelj se sastoji od obveznica i dionica izlistanih na burzi.
U kategoriji A, odnosno visoko rizičnim fondovima s očekivano najvećim prinosima je 83.448 članova, a u kategoriji C, odnosno u fondovima koji su najmanje rizični jer pretežno ulažu u obveznice i oročene depozite, njih 48.615.Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj krajem 2020. godine iznosila je 119,07 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna više nego krajem 2019. godine.
Kriza uzrokovana korona virusom je tijekom prošle godine različito utjecala na mjesečne prinose, no obvezni mirovinski fondovi su 2020. ipak završili s pozitivnim godišnjim Mirexom za sve tri kategorije fonda. Fondovi kategorije A, u kojoj štedi 3,8 posto osiguranika, završili su godinu s pozitivnim prosječnim godišnjim prinosom od 0,43 posto.Fondovi kategorije B, u kojoj ulaže 94 posto članova, na kraju 2020. bilježe pozitivan prinos od 0,94 posto.
Najbolje rezultate ostvarili su fondovi kategorije C, s prosječnim rastom godišnjih prinosa od 1,15 posto, jer zbog zaštite tih 2,3 posto članova koji su pred umirovljenjem ne smiju biti izloženi rizičnim tržištima i gotovo su u potpunosti izloženi obvezničkom tržištu. Iz tog razloga je navedena kategorija fondova dosad pokazala najveću otpornost i stabilnost od početka krize. Od početka rada tih fondova, od 2002. godine, prosječni prinos fondova u kategoriji A iznosio je 6,91 posto, u kategoriji B 5,41 posto, a u kategoriji C 5,13 posto.
U kategoriji A, odnosno visoko rizičnim fondovima s očekivano najvećim prinosima je 83.448 članova, a u kategoriji C, odnosno u fondovima koji su najmanje rizični jer pretežno ulažu u obveznice i oročene depozite, njih 48.615.Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj krajem 2020. godine iznosila je 119,07 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna više nego krajem 2019. godine.
Kriza uzrokovana korona virusom je tijekom prošle godine različito utjecala na mjesečne prinose, no obvezni mirovinski fondovi su 2020. ipak završili s pozitivnim godišnjim Mirexom za sve tri kategorije fonda. Fondovi kategorije A, u kojoj štedi 3,8 posto osiguranika, završili su godinu s pozitivnim prosječnim godišnjim prinosom od 0,43 posto.Fondovi kategorije B, u kojoj ulaže 94 posto članova, na kraju 2020. bilježe pozitivan prinos od 0,94 posto.
Najbolje rezultate ostvarili su fondovi kategorije C, s prosječnim rastom godišnjih prinosa od 1,15 posto, jer zbog zaštite tih 2,3 posto članova koji su pred umirovljenjem ne smiju biti izloženi rizičnim tržištima i gotovo su u potpunosti izloženi obvezničkom tržištu. Iz tog razloga je navedena kategorija fondova dosad pokazala najveću otpornost i stabilnost od početka krize. Od početka rada tih fondova, od 2002. godine, prosječni prinos fondova u kategoriji A iznosio je 6,91 posto, u kategoriji B 5,41 posto, a u kategoriji C 5,13 posto.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 8. lipnja 2026. (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) - Na početnoj konferenciji predstavljen je Projekt „Uvođenje sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena i podizanje razine svijesti o dobrobiti prijavljenog rada“. Projekt predstavlja jednu od ključnih aktivnosti usmjerenih na jačanje informiranosti te podizanje svijesti poslodavaca, radnika i šire javnosti o štetnosti neprijavljenoga rada te dugoročno jačanje zakonitosti poslovanja i učinkovitije suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj.