HNB: Za sve banke zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik 1,5 posto izloženosti
28.12.2020 07:25
ZAGREB, 24. prosinca 2020. (Hina) - Sve kreditne institucije sa sjedištem u Hrvatskoj imaju obvezu održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5 posto ukupnog iznosa izloženosti rizicima, propisano je najnovijom odlukom Hrvatske narodne banke (HNB).
"Od 29. prosinca 2020. sve su kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obvezne održavati zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini 1,5 posto ukupnog iznosa izloženosti riziku", navodi se u priopćenju na internet stranicama središnje banke. HNB je, naime, u Narodnim novinama (144/2020. od 23. prosinca) objavio Odluku o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, a uzimajući u obzir skorašnje stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, koji donosi izmjene i u području zaštitnih slojeva kapitala.
Izmjene Zakona o kreditnim institucijama Hrvatski je sabor raspravio početkom prosinca na 4. redovnoj sjednici, a usvojio ih je 18. prosinca, na 5. izvanrednoj sjednici. Prema prijelaznim i izavršnim odredbama, te izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama stupaju na snagu 29. prosinca. U skladu s tim i nova Odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik stupa na snagu 29. prosinca ove godine. Njenim stupanjem na snagu prestat će vrijediti prethodna odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (iz 2017. godine), a kojom su bile propisane dvije stope toga zaštitnog sloja (1,5 posto i 3,0 posto) za dvije skupine kreditnih institucija, ovisno o vrsti, opsegu i složenosti njihovih poslova.
Naime, budući da se zaštitni sloj za sistemski važne institucije i za strukturni sistemski rizik s primjenom najnovijih izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama počinju zbrajati, više ne postoji potreba da se sistemski rizici koji proizlaze iz veličine pojedinih kreditnih institucija i koncentracije bankarskog sektora pokrivaju višom stopom zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik jer će se ti rizici pokrivati zaštitnim slojem za ostale sistemski važne kreditne institucije, objašnjavaju iz središnje banke. Ističu i kako se Odluka o visini stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik temelji na redovitoj analizi strukturnih elemenata financijske stabilnosti i sistemskog rizika u gospodarstvu.
"Otprije umjereno visoke, strukturne ranjivosti sustava i izloženosti sistemskom riziku dodatno su se povećale nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Razina javnog duga naglo je porasla zbog izdataka za financiranje mjera za ublažavanje negativnih učinaka pandemije i cikličkog pada prihoda, a znatan rast financiranja od strane domaćega bankarskog sektora i ostalih financijskih posrednika povećava rizike za financijsku stabilnost koji proizlaze iz otprije visoke povezanosti države i financijskog sektora. Nefinancijska su poduzeća, unatoč razduživanju prethodnih godina, krizu dočekala s relativno visokom razinom duga, a povećani rizik insolventnosti trenutačno je naglašeniji u segmentu malih i srednjih poduzeća, koja su više pogođena mjerama za kontrolu prenošenja virusa.
Iako su financijske ranjivosti unutar sektora kućanstava manje izražene nego kod poduzeća, makroekonomske neravnoteže osobito su duboke na području tržišta rada", navode iz HNB-a. Naglašavaju i kako će daljnji razvoj strukturnih ranjivosti i održivost duga svih sektora ovisiti o dinamici i strukturi gospodarskog oporavka."Važnu ulogu pritom će imati bankarski sektor, koji je ovu krizu dočekao vrlo dobro kapitaliziran i likvidan i koji nastavkom kreditiranja može pridonijeti bržem oporavku domaćega gospodarstva. U skladu s tim HNB je odlučio zadržati zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5 posto ukupnog iznosa izloženosti riziku za sve kreditne institucije", navodi se u objavi središnje banke.
Dodaje se i kako će utvrđene ostale sistemski važne kreditne institucije, od stupanja na snagu novih izmjena Zakona o kreditnim institucijama, osim toga biti dužne održavati i zaštitni sloj za ostalu sistemski važnu instituciju u visini koja im je pojedinačno propisana."Hrvatska narodna banka nastavit će redovito pratiti porast sistemskih rizika strukturne prirode uzrokovan krizom zbog pandemije koronavirusa te će po potrebi prilagođavati visinu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik i ostale instrumente makrobonitetne politike", zaključuje se u objavi HNB-a.
Izmjene Zakona o kreditnim institucijama Hrvatski je sabor raspravio početkom prosinca na 4. redovnoj sjednici, a usvojio ih je 18. prosinca, na 5. izvanrednoj sjednici. Prema prijelaznim i izavršnim odredbama, te izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama stupaju na snagu 29. prosinca. U skladu s tim i nova Odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik stupa na snagu 29. prosinca ove godine. Njenim stupanjem na snagu prestat će vrijediti prethodna odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (iz 2017. godine), a kojom su bile propisane dvije stope toga zaštitnog sloja (1,5 posto i 3,0 posto) za dvije skupine kreditnih institucija, ovisno o vrsti, opsegu i složenosti njihovih poslova.
Naime, budući da se zaštitni sloj za sistemski važne institucije i za strukturni sistemski rizik s primjenom najnovijih izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama počinju zbrajati, više ne postoji potreba da se sistemski rizici koji proizlaze iz veličine pojedinih kreditnih institucija i koncentracije bankarskog sektora pokrivaju višom stopom zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik jer će se ti rizici pokrivati zaštitnim slojem za ostale sistemski važne kreditne institucije, objašnjavaju iz središnje banke. Ističu i kako se Odluka o visini stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik temelji na redovitoj analizi strukturnih elemenata financijske stabilnosti i sistemskog rizika u gospodarstvu.
"Otprije umjereno visoke, strukturne ranjivosti sustava i izloženosti sistemskom riziku dodatno su se povećale nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Razina javnog duga naglo je porasla zbog izdataka za financiranje mjera za ublažavanje negativnih učinaka pandemije i cikličkog pada prihoda, a znatan rast financiranja od strane domaćega bankarskog sektora i ostalih financijskih posrednika povećava rizike za financijsku stabilnost koji proizlaze iz otprije visoke povezanosti države i financijskog sektora. Nefinancijska su poduzeća, unatoč razduživanju prethodnih godina, krizu dočekala s relativno visokom razinom duga, a povećani rizik insolventnosti trenutačno je naglašeniji u segmentu malih i srednjih poduzeća, koja su više pogođena mjerama za kontrolu prenošenja virusa.
Iako su financijske ranjivosti unutar sektora kućanstava manje izražene nego kod poduzeća, makroekonomske neravnoteže osobito su duboke na području tržišta rada", navode iz HNB-a. Naglašavaju i kako će daljnji razvoj strukturnih ranjivosti i održivost duga svih sektora ovisiti o dinamici i strukturi gospodarskog oporavka."Važnu ulogu pritom će imati bankarski sektor, koji je ovu krizu dočekao vrlo dobro kapitaliziran i likvidan i koji nastavkom kreditiranja može pridonijeti bržem oporavku domaćega gospodarstva. U skladu s tim HNB je odlučio zadržati zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5 posto ukupnog iznosa izloženosti riziku za sve kreditne institucije", navodi se u objavi središnje banke.
Dodaje se i kako će utvrđene ostale sistemski važne kreditne institucije, od stupanja na snagu novih izmjena Zakona o kreditnim institucijama, osim toga biti dužne održavati i zaštitni sloj za ostalu sistemski važnu instituciju u visini koja im je pojedinačno propisana."Hrvatska narodna banka nastavit će redovito pratiti porast sistemskih rizika strukturne prirode uzrokovan krizom zbog pandemije koronavirusa te će po potrebi prilagođavati visinu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik i ostale instrumente makrobonitetne politike", zaključuje se u objavi HNB-a.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 28. studeni 2024. (Hrvatska obrtnička komora) - Prihvaćen zahtjev HOK-a – prag za paušalno oporezivanje podignut na 60.000 EUR. Hrvatska obrtnička komora pozdravlja takvu promjenu i zahvaljuje Vladi RH i Ministarstvu financija na razumijevanju potreba hrvatskih obrtnika. Ovakvo porezno relaksiranje i rasterećenje uvelike će doprinijeti očuvanju i jačanju poslovanja i konkurentnosti najmanjih gospodarskih subjekata – obrtnica i obrtnika, a posebno za one u paušalnom oporezivanju jer su ovime stvoreni preduvjeti za otvaranje novog paušalnog razreda.